Počela je nova 2024./2025. školska godina. Početkom ove, ali i prijašnjih školskih godina govorilo se i raspravljalo o različitim i istodobno važnim temama koje su pobuđivale više ili manje interesa u hrvatskoj javnosti. Jedna od važnijih, ako ne i najvažnija, bila je tema smanjenja broja upisanih učenika i studenata što je povezano s ozbiljnom demografskom krizom u kojoj se već više desetljeća nalazi Hrvatska kao i mnoge druge europske zemlje. Malo se raspravljalo o samoj kvaliteti odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, a što je iznimno važno za budućnost hrvatskoga naroda i države.

U hrvatskom odgojno – obrazovnom sustavu svoje legitimno mjesto ima vjeronaučna nastava u školi odnosno konfesionalni školski vjeronauk. Treba reći da je vjeronaučna nastava u školi od svojih početaka prije nešto više od 30-ak godina do danas jako dobro organizirana i vođena kako sa strane crkvenih službenika koji su zaduženi za vjeronauk u školi tako i sa strane nadležnih osoba i institucija Ministarstva znanosti i obrazovanja.

O značaju Vjeronaučne olimpijade u promicanju Socijalnog nauka Crkve

U tom kontekstu se od 2000. za osnovne, a od 2005. godine i za srednje školi provodi Vjeronaučna olimpijada kao službeno državno natjecanje iz vjeronauka za one učenike i njihove vjeroučitelje koji to žele odnosno koji žele proširiti svoje znanje o određenoj tematici koja se te godine ponudi. Važno je podsjetiti da je Vjeronaučna olimpijada u školi zapravo nastavak poznate Vjeronaučne olimpijade „Maloga Koncila“ koja je započela prije 51 godinu, 1973., u doba komunizma i bila iznimno uspješno natjecanje koje je poticalo na temeljitije poznavanje katoličke vjere.

Zauzimanjem Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije prošle 2023./2024. školske godine, na Vjeronaučnoj olimpijadi se obrađivala tema socijalni nauk Crkve. Vjeronaučna građa o socijalnom nauku Crkve je pripremljena u organizaciji Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve, a završno natjecanje na državnoj razini koje je održano 24. travnja 2024. godine u Baški na otoku Krku, okupilo je 44 ekipe iz cijele Hrvatske, ukupno 176 učenika i 44 vjeroučitelja – mentora.

Vjeronaučna olimpijada o socijalnom nauku Crkve je iznova postavila pitanje zbog čega je u vjeronaučnim udžbenicima u Hrvatskoj slaba i u svakom slučaju nedostatna prisutnost tematike socijalnog nauka Crkve?

Prije toga je održano natjecanje na međuškolskoj ili regionalnoj i na (nad)biskupijskoj razini u kojima je sudjelovalo lijepi broj učenika i vjeroučitelja. Bilo je to iznimno korisno iskustvo kako za nas u Centru za promicanje socijalnoga nauka Crkve tako vjerujem i za sve one koji su se uključili i bili sudionici državnog natjecanja iz vjeronauka za prošlu školsku godinu. O socijalnom nauku Katoličke Crkve se više govorilo u učionicama, ali i u zbornicama onih škola u kojima se odvijala vjeronaučna olimpijada. Kako je vjeronaučna građa iz socijalnog nauka Crkve bila dostupna i na internetu tema je pobudila zanimanje i među odraslim ljudima koji su „slučajno naišli“ na informacije o socijalnom nauku Crkve.

Vjeronaučna olimpijada o socijalnom nauku Crkve je iznova postavila pitanje zbog čega je u vjeronaučnim udžbenicima u Hrvatskoj slaba i u svakom slučaju nedostatna prisutnost tematike socijalnog nauka Crkve? Poznato je da, s jedne strane, crkveno učiteljstvo traži da se ta tematika uvodi u školski odgojno obrazovni sustav. S druge strane, po različitim i aktualnim temama koje se obrađuju u socijalnom nauku Crkve školski vjeronauk se može povezati s drugim predmetima u školi što je, opet, jako važno za njegovu prepoznatljivost u odgojno obrazovnom sustavu države Hrvatske.

Papa Ivan XXIII. je još davne 1961. pozvao na uvođenje socijalnog nauka Crkve u program katoličkih škola.

Želim podsjetiti da je papa, sveti Ivan XXIII. davne 1961. godine u svojoj socijalnoj enciklici „Mater et magistra. Majka i učiteljica“ pozvao na uvođenje socijalnog nauka Crkve u program katoličkih škola, ali i na njegovu primjenu u životu aktivnih vjernika laika u društvu. Naglasivši kako socijalni nauk Crkve „vrijedi, bez ikakve sumnje, za sva vremena“ (br. 218), papa Ivan XXIII. je konkretan.

U prvom redu „pak potičemo da se predaje kao obvezatan predmet u katoličkim školama svakoga stupnja, pogotovo u sjemeništima… Osim toga želimo da se socijalni nauk Crkve uvede u program vjerske pouke u župama i u društvima vjerničkog apostolata. Neka se širi svim sredstvima suvremenog doba, to jest izdanjima, bilo svakodnevnim bilo povremenim, znanstvenim i pučkim i, konačno radiom i televizijom“ (Isto, br. 223).

Prema Papi socijalni nauk Crkve nije dovoljno samo izlagati već je potrebno da to učenje Katoličke Crkve putem odgoja postane sastavnim dijelom konkretnoga života vjernika, ali i života svakoga čovjeka dobre volje. Riječ je o temama dostojanstva ljudske osobe, ljudskih prava, općega dobra, solidarnosti, supsidijarnosti, povlaštene brige za siromašne, ali i o brojnim drugim temama koje se odnose na naš svakodnevni život.

S pravom se pitamo: Zašto se socijalni nauk Crkve ne predaje kao predmet u katoličkim školama u Hrvatskoj kojih, hvala Bogu, ima sve više i zašto njegov sadržaj nije prisutan u vjerskoj pouci u župama i, osobito, u brojnim društvima, udrugama i pokretima vjernika laika? Što vrijeme dalje odmiče pozivi i poticaji svetoga Ivana XXIII. postaju sve aktualniji, a vjeronaučna olimpijada o socijalnom nauku Crkve je pokazala da Crkva posjeduje instrument preko kojega u ovom vremenu može biti vjerodostojnija i bliža svakom čovjeku dobre volje u Hrvatskoj.

Mons. prof. dr. sc. Stjepan Baloban, pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK
i profesor socijalnog nauka Crkve i moralne teologije u miru na KBF-u Sveučilišta u Zagrebu.