Socijalna enciklika pape Franje Laudato si’ – o brizi za zajednički dom, objavljena je 2015. godine uoči godišnje klimatske konferencije Ujedinjenih naroda (COP21) na kojoj je usvojen Pariški sporazum o ograničavanju emisija stakleničkih plinova odgovornih za globalno zatopljenje i s njim povezanim klimatskim promjenama. Države članice Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama tim sporazumom dogovorile su se da će porast globalne temperature zadržati znatno ispod 2 Celzijeva stupnja, po mogućnosti ispod 1,5 Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje.

Nedavno objavljen izvještaj Programa Ujedinjenih naroda za okoliš upozorava da će svijet u sljedećih nekoliko godina prijeći granicu od tih 1,5 Celzijeva stupnja porasta globalne temperature. Međutim, kako se ističe u izvještaju „Ograničavanje prekoračenja“ ciljevi Pariškog sporazuma još uvijek su dostižni ali očekivano prekoračenje zadanog cilja treba biti što manje i kraće.

Europa se zagrijava dva do tri puta brže od globalnog prosjeka

Europa se zagrijava dva do tri puta brže od globalnog prosjeka te su visoke temperature, dugotrajni toplinski valovi i šumski požari koji su je pustošili ovog ljeta upozorenje kakva nas budućnost čeka. Vrućine su ozbiljna prijetnja zdravlju ljudi, posebno za starije osobe, djecu i kronične bolesnike, ali isto tako na ovakve uvjete nije otporna niti infrastruktura, ni energetski sustavi, što se osobito pokazalo tijekom povijesno niskih vodostaja velikih rijeka. 

Put izlaska iz tog prekoračenja zadanog cilja Pariškog sporazuma je trenutačno smanjivanje emisija stakleničkih plinova uz uklanjanje ugljika iz zraka i njegovog pohranjivanja kroz pošumljavanje ili korištenjem drugih sredstava. 

Svake godine će se pojačavati rizici i negativni utjecaji poput jačih ekstremnih vremenskih uvjeta, gubitka ekosustava i plavljenja malih otočnih država i niskih obalnih gradova

S porastom globalne temperature iznad 1,5 Celzijeva stupnja, sa svakim dodatnim povećanjem, svake godine će se pojačavati rizici i negativni utjecaji poput jačih ekstremnih vremenskih uvjeta, gubitka ekosustava i plavljenja malih otočnih država i niskih obalnih gradova. Porast temperature ugrožavat će ljudsko zdravlje, sigurnost hrane, opskrbu vodom te se očekuju štete na infrastrukturi i u gospodarstvu. Najoptimističniji scenarij predviđa porast temperature od 1,8 Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje. 

U izvještaju se stoga potiče brzo, kolektivno i globalno djelovanje koje uključuje brzi prijelaz s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije, čime bi se, uz poboljšanje kvalitete zraka i javnog zdravlja, smanjili troškovi i povećao pristup električnoj energiji. Naime, i energetska kriza kojoj danas svjedočimo trebala bi biti poticaj za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima te bržem prijelazu na obnovljive izvore energije.

Energetska kriza kojoj danas svjedočimo trebala bi biti poticaj za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima

Papa Lav XIV. je, nedavno govoreći članovima Papinske akademije znanosti okupljenima na plenarnom zasjedanju  „Budućnost znanosti u svijetu koji se mijenja“, naglasio da znanstveni i tehnološki napredak mora pratiti odgovarajući rast odgovornosti, a to je osobito važno pri donošenju odluka povezanih s klimatskim promjenama i prirodnim katastrofama koje sve češće i snažnije pogađaju ljude, ponajprije siromašne. Pri tome se pozvao na socijalnu encikliku Laudato si’ u kojoj je papa Franjo istaknuo međuovisnost država i potrebu zajedničkog djelovanja.

Klimatsko pitanje, upozorio je papa Lav XIV., nije samo ekološki izazov, nego je prije svega pitanje pravednosti, ljudskog dostojanstva i solidarnosti među narodima i naraštajima na koje se ne može odgovoriti nakon što se dogode katastrofe te je, ističe Sveti otac, potrebno prijeći s odgovora na krizne situacije na prevenciju i pripravnost, a s kratkoročnih mjera na mudru i dugoročnu viziju za čovječanstvo.

Kraj ekumenske inicijative „Vremena stvorenoga“ koja započinje 1. rujna na Svjetski dan molitve za skrb o stvorenom svijetu, a završava 4. listopada na blagdan sv. Franje Asiškog, tijekom koje su kršćanski vjernici diljem svijeta zajedno molili i konkretnim djelima svjedočili skrb za stvoreni svijet, poticaj je na iskazivanje brige za zajednički dom u svakodnevnom životu jer će to oblikovati budućnost novih naraštaja. 

Tihana Mojsinović