Upoznajte slabije poznatu prošlost otoka Suska povezanu s benediktinskim samostanom koje je ondje davno postojao, a na čijim je razvalinama nastalo mjesto i susačka župa, u sastavu osorske biskupije. Hrvatski kralj Krešimir je prije gotovo tisuću godina, 1025., darovao otok benediktincima iz jedno od najvećih europskih opatija, u Monte Cassinu, u južnoj Italiji. Susački je samostan, međutim, izgrađen gotovo pedeset godina nakon darivanja otoka, godine 1070. Pripremio: Matko Marušić s Odsjeka za povijest umjetnosti Sveučilišta u Rijeci.

Josip Zlatko Biffel je ostvario velik slikarski opus u kojemu su dominantni radovi biblijske tematike koji se nalaze u crkvama Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Iza takvog velikog opusa "stoji" samozatajan čovjek koji ima poseban odnos prema svetom. Kakav? Doznajte u razgovoru koji je Nevenka Šarčević vodila s Jagorom Bučanom, profesorom na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.

U emisiji Sakralna baština HKR-a Matko Marušić s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Rijeci govorio je o dvije dubrovačke renesansne crkve koje su podignute kao zavjeti nakon kuge i potresa, katastrofa koje su harale gradom. Riječ je o crkvi Svetog Spasa, gotovo 500 godina staroj građevini na Stradunu i slabije poznatoj crkvi Sveti Roko u istoimenoj ulici unutar dubrovačkih zidina.

Drvene vratnice splitske katedrale s početka trinaestog stoljeća, remekdjelo su jadranskog romaničkog drvorezbarstva, i jedno od rijetkih djela čijeg autora znamo imenom i prezimenom. Ikonografski i simbolički bogate vratnice splitskog majstora Andrije Buvine više od stoljeća zauzimaju neizostavno mjesto u stručnim raspravama o kiparstvu, drvorezbarstvu te ikonografskim čitanjima takvih monumentalnih djela koja su, srećom, preživjela do našeg vremena. Pripremio Matko Marušić s Odsjeka za povijest umjetnosti Sveučilišta u Rijeci.

Kako uključiti ranjive skupine u društvo i to putem kulture koja je i sama 'isključena', kakav je status kulture u medijskom prostoru te zbog čega je potrebno educirati novinare o izvješćivanju o ranjivim skupinama u društvu? O ovim temama razgovarali smo glavnim urednikom književnog lista za umjetnost, kulturu i znanost "Vijenac" Goranom Galićem.

Tema emisije Socijalni govor Crkve 5. studenoga 2020. bila je dijalog, a gosti su bili prof. dr. sc. Igor Kanižaj s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i sociolog prof. dr. Renato Matić.

U povodu 70. obljetnice utemeljenja Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Kulturogramu HKR-a gostovao je glavni ravnatelj Bruno Kragić. U razgovoru pročitajte kako je Krleža prije 70 godina uspio ostvariti osnivanje Zavoda u Zagrebu i kakva je u tome bila uloga katoličkog intelektualca Mate Ujevića. Doznali smo i kakav je status leksikografije danas u internetskom svijetu, kako teče digitalizacija izdanja Leksikografskog zavoda te koji su planovi novog glavnog ravnatelja u sljedećem mandatu. 

Jezični savjet pripremio Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Ženski benediktinskI samostan svete Margarite u Pagu 2018. godine proslavio je 700. obljetnicu utemeljena i isto toliko neprekinutog djelovanja. Samostan je kroz svoju stoljetnu povijest bio prepoznatljiv dio života grada Paga. Koludrice su bile najranije paške učiteljice, osnovale su prvu djevojačku školu s nekoliko glavnih predmeta: čitanjem, pisanjem, kršćanskim odgojem i šivanjem čipke. Pripremio Matko Matija Marušić s Odsjeka za povijest umjetnosti Sveučilišta u Rijeci.

O Košljunu - otoku kulture i duhovnosti u emisiji Sakralna baština govorio je Matko Matija Marušić s Odsjeka za povijest umjetnosti Sveučilišta u Rijeci. Glasovit po svojoj redovničkoj povijesti – prema kojoj Košljun nosi i svoj lokalni, alternativni naziv „Mostir“ – stoljećima predstavlja važno mjesto duhovnog života Kvarnera.