Emisiju na valovima HKR-a „Blago socijalnog nauka Crkve“ srijedom u 16:30 emitiramo u suradnji s Centrom za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije. Emisiju je pripremila docentica Dubravka Petrović Štefanac, tajnica Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve.

Širenje dezinformacija je u digitalnom svijetu postala svakodnevica što je i jedan od razloga za sve više znanstvenih, stručnih i praktičnih inicijativa posvećenih upravo tom izazovu. Složenost pri razumijevanju dezinformacija, kao i prepoznavanju posljedica koje njihovo širenje i dijeljenje može donijeti, uočena je osobito kroz proučavanje digitalnih medijskih publika, njihovih navika i općenitog utjecaja medija na publike i javno mnijenje.

"U orguljama i njihovom melodičnom zvuku stopljeni su nebo i zemlja, ljudsko i božansko", piše u novoj tjednoj kolumni za Hrvatsku katoličku mrežu fra Goran Azinović.

Slavlje 1. siječnja kao Nove Godine, kao prvog dana prvog mjeseca kalendarske godine te tako i dana početka čitave godine, svoje podrijetlo ima u kalendaru drevnog Rima, za Hrvatsku katoličku mrežu piše Marko Taborsky, student poslijediplomskog studija biblijskih znanosti i arheologije na Fakultetu biblijskih znanosti i arheologije u Jeruzalemu.

Postoje dva načina kako se moli „Bijela krunica‟ ili „Krunica nevine dječice‟ za spas nerođene djece.

Svake smo nedjelje došašća s fra Josipom Vlašićem palili po jednu svijeću. Vrijeme je za posljednju, četvrtu svijeću za četvrtu nedjelju došašća.

Mnogi su mediji Deklaraciju "Fiducia supplicans - Molitveno povjerenje" o pastoralnom značenju blagoslova protumačili kao "radikalni zaokret" Crkve", odnosno "kontroverznu odluku" ili pak "dokument koji će izazvati burne reakcije, navodeći kako je papa odobrio blagoslov istospolnih parova. Kako bi vjernici trebali shvatiti Deklaraciju "Fiducia supplicans - Molitveno povjerenje", pojasnili su teologinja izv. prof. Ana Begić i vlč. Damir Ocvirk.

Budući da je 2023. godine Badnjak na 4. nedjelju došašća, među vjernicima su se pojavile nedoumice trebaju li postiti na Badnjak.

Polazeći od teze kako infodemiju čini velika količina nedostatnih, neprovjerenih i netočnih informacija o virusu korona koja je većinom dominirala nad vjerodostojnim i točnim sadržajem objavljenim u svjetovnim medijima za vrijeme globalne pandemije virusa, a istovremeno imajući u vidu kako su naslovi priloga – udice za čitatelje – i u mnogo slučajeva (u kojima je razina povjerenja u medije niska), jedine informacije koju čitatelji/gledatelji dobivaju o temi, postavljaju se pitanja: jesu li naslovi informativno, senzacionalistički ili kritički privlačili pažnju čitatelja, odnosno, je li infodemija u medijskom izvještavanju na primjeru naslova, činjenična ili simbolički (pret)postavljena?

Vjerojatno najspasonosniji odgovor na pitanje kako stati na kraj dezinformacijama i malinformacijama u medijskom prostoru, pa tako i po pitanju vjerskih tema, jest u medijskoj pismenosti samog primatelja informacija, prije nego li u različitim sustavima za provjeru činjenica.