U suradnji s časopisom Veritas, urednica Redakcije za kulturu HKR-a Katarina Varenica izabrala je sedam knjiga za sve koji žele na odmor uz dobru knjigu.

Mile Mamić – Hrvatsko kršćansko nazivlje (II.), Informativni centar MIR Međugorje11

Katarina Varenica / Foto: Filip Vukina

Kao prvu u nizu knjiga koje bi vas mogle duhovno i intelektualno obogatiti preporučujem knjigu Hrvatsko kršćansko nazivlje (II.) dr. sc. Mile Mamića, profesora u miru sa zadarskog Filozofskog fakulteta. U člancima se može saznati sve o terminologiji sakramenata, o molitvi Očenaš, o nazivima svetkovina, o pisanju don i fra ispred imena svećenika, o pridjevima svet i blažen, beatifikacija, kanonizacija pa sve do Hoda za život. Članci, odnosno jezični savjeti, podijeljeni su na liturgijske i neliturgijske. Na samom početku svakoga članka prof. Mamić riječi objašnjava terminološki, što ne čudi jer se profesor već pet desetljeća bavi terminologijom. Jedan je od rijetkih jezikoslovaca koji se kod nas sustavnije bavi kršćanskim nazivljem, a znanje je još od srednjoškolskih dana, upijao od najboljih. Srednjoškolski profesor hrvatskoga jezika u sinjskoj Franjevačkoj gimnaziji bio mu je fra Jeronim Šetka, koji je ostao zapamćen po svojoj knjizi „Hrvatska kršćanska terminologija“. Teško je odrediti trenutak kada jezični savjet profesora Mamića postaje duhovna misao. Profesor Mamić u knjigu Hrvatsko kršćansko nazivlje sabrao je 75 članaka uz 75. obljetnicu blajburške tragedije. Iako na prvu možda ne vidimo poveznicu, profesor to objašnjava riječima: „To je križni put, a križ je temelj kršćanstva, a ima veze i sa mnom jer je moj otac završio na križnom putu.“ Knjigu je posvetio svom neviđenom ocu Josi koji je skončao na križnom putu.

Neplanirano – Abby Johnson, Verbum

U svjetlu rasprava o abortusu koje su nedavno zapljusnule naše društvo, u ovaj izbor sam uvrstila i knjigu Neplanirano Abby Johnson. Životna je to ispovijest nekadašnje ravnateljice klinike za pobačaje, a današnje gorljive zagovornice prava nerođenih. Abby nije spisateljica, ona iz srca i uz pomoć suautorice piše ovu knjigu ne bi li ona došla do što većeg broja ljudi. Nije to knjiga samo za prolifere, naprotiv. Možda je čak i više za one druge jer i sama Abby je nekada stajala na drugoj strani, savjetovala žene u klinici Planned parenthood i iako je iza sebe imala dva namjerna prekida trudnoće, oči joj se otvaraju jedan dan kada je zbog nedostatka osoblja morala sudjelovati u izvršenju abortusa. Vrlo je to dramatičan dio knjige na koji se ne može ostati ravnodušan, ali po meni još je dramatičniji onaj u kojem Abby doživljava duhovnu preobrazbu i postaje svjesna da nije osuđena i da postoji Netko tko ju prima i tko oprašta. Nisu nam potrebna politička prepucavanja, kada je ova osjetljiva tema u pitanju, nego nada i suosjećanje. Abby je danas zagovornica za prava nerođenih i ponosna majka osmero djece.

Nekoliko ptica i jedno nebo – Miro Gavran, Mozaik knjiga

Roman Nekoliko ptica i jedno nebo naš najprevođeniji književnik Miro Gavran napisao je još 2016. godine. Meni je posebno drag pa skrećem na njega pozornost. Urednik je roman podnaslovio „priča o dubokoj sumnji i istinskoj vjeri koja vas neće ostaviti ravnodušnima“. Roman obrađuje priču o fra Didaku Buntiću, koji je tijekom Prvoga svjetskog rata od gladi spasio na tisuće hercegovačke djece. Fra Didak je bio neka mitska figura mog djetinjstva, gorostasni ‘pratar’ koji je ‘dicu’ prije sto godina odveo u Slavoniju i spasio ih od sigurne smrti. Od gladi. Pokušajte to objasniti današnjim školarcima! O tom hercegovačkom Schindleru i njegovoj humanitarnoj akciji povijesnih razmjera u kraju gdje sam rođena govorilo se glasno i s ponosom. Gavran priču o fra Didakovu pothvatu povezuje s još jednom suvremenom pričom koja se događa 1987. godine.  Na prvi pogled može se činiti da su Gavranove rečenice prozračne i jednostavne, ali dobro istražene povijesne činjenice o fra Didaku, spretno povezivanje likova iz prošlosti i sadašnjosti čine ovaj roman suvremenim i kvalitetnim. Neki će, sigurna sam, čitajući ga tek saznati kakav je povijesni pothvat izveo jedan obrazovani hercegovački fratar prije stotinu godina.

Granice – Henry Cloud i John Townsend, Verbum

Kada reći da, kako reći ne, i preuzeti nadzor nad svojim životom. Zazirem od literature za samopomoć pa čak i kad je riječ o nekoj kvalitetnoj. Ne znam točno objasniti razlog, ali tako je. Granice sam počela čitati u nekom trenutku kad sam osjećala da postojim za sve, samo ne za sebe. Svašta sam morala, a gotovo ništa nisam stizala. Ili mi se samo tako činilo. Uglavnom, prvih nekoliko desetaka stranica sam pomislila: „Ok, tipičan self help, odnosno kršćanski self help.“ Ipak, dala sam knjizi priliku i pročitala ju do kraja. Nisam pogriješila, a nećete ni vi. Kako se suprotstaviti osobi koja vas iskorištava? Zašto čim pomislite da ćete nekome reći ne osjećate krivnju? Zanimljivo, prije ćemo reći ne vlastitom djetetu ili supružniku, nego autoritativnom šefu na poslu, zar ne? A nije u pitanju samo strah od gubitka posla, nego ipak nešto drugo. A što je to, doznat ćete čitajući Granice. Ja još učim i pokušavam. Nije to knjiga koja se pročita i ostavi na polici, nego knjiga kojoj se vraćamo svaki put kada trebamo poraditi na vlastitom karakteru. A to je proces koji traje, zar ne?

Peto evanđelje: Sedam dana u Svetoj Zemlji – Dubravka Oraić Tolić, Ljevak

Peto evanđelje: Sedam dana u Svetoj Zemlji prvi je suvremeni književni putopis u nas o posjetu biblijskim mjestima i Izraelu. Dubravka Oraić Tolić u Izrael je putovala sa suprugom Benjaminom, izvrsnim poznavateljem Biblije i povijesti religije. Putovanjem su proslavili svoj zlatni pir u crkvi Svadbe u Kani Galilejskoj. Znanstvenica, sveučilišna profesorica, teoretičarka književnosti, prevoditeljica, esejistica i akademkinja Dubravka Oraić Tolić u ovoj knjizi nadahnuto, duboko iskreno, a na trenutke i vrlo intimno (a kako drugačije hodočašće i može biti?) opisuje svoje putovanje Izraelom. U putopisu se uočava stalno ispreplitanje svetoga i profanog, što je jedna od glavnih karakteristika Svete Zemlje. Osim toga, autorica povezuje mjesta i događaje u Izraelu s onima u Hrvatskoj. Iako pisana vrlo razumljivo, na trenutke i dnevnički jednostavno, knjiga obiluje pravim malim esejima o sakralnoj arhitekturi, o uzvišenosti svetoga, povijesti religije… Lakšem razumijevanju lokaliteta doprinose biblijski citati. Onima koji su imali sreću putovati u Svetu Zemlju ova će knjiga biti odličan podsjetnik na sve što su vidjeli i doživjeli, a onima koji se tek spremaju na hodočašće Peto evanđelje neka bude vjeran suputnik.

Božji hlad – Jakša Fiamengo, Kršćanska sadašnjost

U preporukama knjiga vrlo rijetko se nađe poezija. Zgrozila me činjenica da ovogodišnji maturanti nisu znali prepoznati pjesnika u čijim je stihovima vrlo upečatljiv ludizam. No, to samo pokazuje činjenicu koliko malo se o poeziji govori i koliko je se tek malo čita. Poezija kao takva možda i ne treba biti za široke mase, ali ipak treba biti zastupljena. Za čitatelje Veritasa nisam odabrala zaigranog Ivana Slamniga, nego Jakšu Fiamenga i njegovu zbirku Božji hlad. koju je objavila Kršćanska sadašnjost. Jakša je, možda i nepravedno, više ostao upamćen kao tekstopisac, pa se njegove pjesme pjevaju na vjenčanjima, proslavama, sprovodima (Piva klapa ispo’ volta, Karoca, Sutra će te ponit’, U prolazu…). No, iza Jakše je ostalo 16 zbirki poezije, a izabrane pjesme u knjizi Božji hlad pokazuju svu duhovnost našega naroda još od ranokršćanskih vremena. Iako nije riječ o religioznoj poeziji, gotovo svaki stih akademika Fiamenga svjedoči Božju prisutnost.

Oteti od zaborava – 91 heroj Domovinskog rata, Roberta Kljenak, Vlastita naklada

I za sam kraj knjiga koju sigurno nećete naći ni na kakvim top-listama. Riječ je o knjizi Oteti od zaborava – 91 heroj Domovinskog rata. Autorica knjige je Roberta Kljenak, mlada Osječanka, kći dragovoljca Domovinskog rata. U knjizi se imenom i prezimenom donosi priča 91 heroja, a među njima se osim branitelja, nalaze i logoraši, silovane žene, djeca nestalih i poginulih branitelja, vojska, policija te invalidi. Namjera autorice je da knjiga postane dio obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj, kako bi generacije koje stasaju znale tko je obranio Hrvatsku. Autorica je napravila i statističko istraživanje u 20 razreda osnovne škole, koje joj je dalo relevantne pokazatelje o tome uče li djeca u školi o herojima, znaju li nabrojiti nekoga od njih imenom i prezimenom, bi li htjeli učiti o njima itd. U procesu pripreme knjige razgovarala je s 250 sudionika Domovinskog rata, a za knjigu je simbolično odabrano njih 91. A koliko imena heroja Domovinskog rata znamo nabrojiti? Stanu na prste jedne ruke, zar ne?