Paul Tillich je dubokoumno promišljao o kulturi i religiji, a danas mnogi znanstvenici zastupaju tezu da je religija uvelike odvojena od kulture.

No, teolog Tillich smatra da je religija supstanca kulture, a kultura je forma religije. Što to konkretno znači?

To znači da se u kulturi, glazbi, umjetnosti, sportu i u raznim pokretima može pronaći religijska nota ili religijska obojenost.

Zar prekrasne skladbe ili najljepše svjetske građevine nisu nastale na izvoru religije, na izvoru kršćanstva? Odličan primjer za to je i arhitekt Antonio Gaudí i njegovo velebno djelo Sagrada Família, koja je ujedno i srce same Barcelone, a čiji je toranj ovih dana blagoslovio papa Lav XIV. tijekom svog posjeta Španjolskoj.

Sagrada Família slovi kao druga najposjećenija katedrala u svijetu, a ispred nje samo je bazilika svetog Petra u Vatikanu. Izgrađen u obliku križa, najviši toranj Sagrade Famílije posvećen je Isusu Kristu. Papa je lijepo rekao:

Podignimo pogled visoko i tada ćemo ugledati taj predivni križ.

Svi su se ovih dana divili tom prelijepom tornju i bazilici. Posjetitelji su bili u čudu, a cijela Španjolska i svijet odali su priznanje velikom, a poniznom Gaudíju.

Dok promatram tu veličanstvenu baziliku, to predivno zdanje, moram se složiti s Tillichom da su religija i vjera zapravo bit europske kulture.

Iako je Sagrada Família postala svojevrstan dio španjolske kulture, ona nikad ne bila izgrađena da nije bilo snažne i predane vjere samog Gaudíja, ali i naroda koji ju je godinama zdušno gradio.

Ako dođeš u Barcelonu diviti se samo kulturi Sagrade Famílije, a ne priznaš katoličku vjeru koja ju je podigla, tvoj dolazak bit će tužan i promašen.

Sve što Europa posjeduje, sve njezine prekrasne građevine kojima se dive mnogobrojni turisti, izgrađene su na vjeri njezinih ljudi.

Sva kulturna djela, sva ljepota Europe te zdanja i objekti rođeni su upravo iz vjere.

Pokloni se i ti toj kršćanskoj vjeri koja je stvarala monumentalna djela koja neće trajati nekoliko godina i biti dostupna samo nekolicini naroda, već će trajati stoljećima i biti dostupna bezbrojnim naraštajima.

fra Goran Azinović / foto: međugorje-info.com

Autor fra Goran Azinović za svećenika Hercegovačke franjevačke provincije zaređen je 2014. godine. Autor je 20 nadahnutih knjiga, kolumnist je katoličkog mjesečnika „Naša ognjišta“, a pisao je i za druge katoličke časopise. Trenutačno živi i djeluje u Hrvatskoj katoličkoj misiji Zurich – Švicarska.