Pod sloganom "Matica dobrih knjiga" u dvorištu Palače Matice hrvatske u Zagrebu u četvrtak, 29. lipnja svečano je otvoren Drugi festival knjige Matice hrvatske.

Tijekom četiri festivalska dana, posjetitelji će u dvorištu Matičine Palače (Strossmayerov trg, 4) moći uživati u koncertima klape Stine, Nikice Polegubića na gitari, a ove godine i večerima poezije uz nastup dramskih umjetnika i učenika Glazbene škole Pavla Markovca te u izložbi.

Je li umjetnost kršćanskog nadahnuća danas izbačena iz kanona? Osjeća li današnji čovjek potrebu za takvom vrstom umjetnosti i gdje ju može pronaći? Kakva je uopće uloga umjetnosti u našim životima? Kakav je odnos medija prema ovoj vrsti kulture? O ovim temama u Argumentima HKR-a urednice Katarine Varenice, u ponedjeljak, 6. veljače govorile su doc. dr. sc. Tanja Baran, urednica Radio Sljemena i predsjednica Udruge za promicanje znamenitih Križevčana "Dr. Stjepan Kranjčić", mr. art. Eva Kirchmayer Bilić, predsjednica Udruge Pasionska baština i dr. sc. Sanja Nikčević, teatrologinja i kazališna kritičarka.

Tijekom stoljeća Crkva se mijenjala pa tako i profesije i odgovornosti povezane s njom. Neke aktivnosti koje su bile uobičajene prije nekoliko stotina godina danas više ne postoje.

Knjigu publicista i vjeroučitelja Tomislava Krušlina "Svetišta hrvatskoga naroda", u kojoj su prikazana duhovna i umjetnička blaga hrvatskih svetišta, objavio je Glas Koncila. Ovo vrijedno izdanje donosi široku građu na temelju koje je nastao i zaseban, skraćeni, radni materijal za sljedeću Vjeronaučnu olimpijadu, natjecanje učenika osnovnih i srednjih škola iz vjeronauka.

Povijesna je ironija da je prva osoba koja je upotrijebila izraz “mračno doba” katolički svećenik koji pod tim pojmom nije mislio ništa loše.

Hrvatski književnik, slikar, publicist, fotograf i novinar Tomislav Marijan Bilosnić ove godine obilježava 75 godina života i 55 godina umjetničkog stvaralaštva. Dvije velike i važne obljetnice bile su povod za razgovor u emisiji Kulturogram HKR-a.

O "krizi kulture" u zapadnom svijetu do sada su pisali brojni istaknuti filozofi, književnici i publicisti, a oni kritičniji među njima već duže vremena govore o stvaranju "antikulture". Kakvi su trendovi u svijetu kulture u Hrvatskoj i svijetu, bilo da govorimo o književnosti, filmu ili kazalištu? Pročitajte u nastavku teksta.

Na poluotoku Šćitu, okružen Ramskim Jezerom, jednim od najljepših bisera Bosne i Hercegovine, nalazi se Franjevački samostan Šćit. Samostan u Rami su podigli franjevci u 15. stoljeću. U proširenom i preuređenom samostanskom dvorištu svoje mjesto našle su vrijedne umjetničke skulpture. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila je kulturni pejzaž i područje franjevačkog samostana i crkve nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Dvorac Oršić u Gornjoj Stubici 1756. sagradili su plemić Krsto Oršić i njegova bogata supruga Josipa, rođena Zichyi, na mjestu gdje se ranije nalazila srednjovjekovna utvrda. Posljednji od Oršića dvorac su napustili 1924., kada je dvorac prodan. Danas je u njemu Muzej seljačkih buna čija je voditeljica Vlatka Filipčić Maligec u emisiji Kulturni biseri Hrvatske opisala povijest dvorca od njegova početka do današnjih dana.