Srž govora bile su političke teme, kao što su mir, pregovori, naoružavanje, migracije, zakoni, polarizacija; zatim etičke teme:

obitelj i zaštita života u svim njegovim fazama; zatim apel za slobodu savjesti i vjeroispovijesti (uključujući ispovjednu tajnu), brigu za siromašne i na kraju poruka Španjolskoj, Europi i svijetu:

Svako istinski pravedno društvo utemeljeno je na priznavanju neotuđivoga dostojanstva ljudske osobe.

Prisutno je bilo petsto zastupnika i senatora koji su uz dugotrajni pljesak pozdravili Papin ulazak u dvoranu.

U govoru na španjolskom jeziku odmah je pojasnio da se Kongresu predstavlja kao rimski biskup i pastir Katoličke Crkve kako bi Španjolskoj ponudio gestu blizine, u okviru međusobne suradnje, i riječ ponuđenu u službi ljudske osobe.

Papa u Kongresu zastupnika u Španjolskoj / Foto: Vatican Media

I to uvijek poštujući specifičnu misiju institucija i legitimnu odgovornost onih kojima je dan mandat za donošenje zakona, pojasnio je.

Upravo se zakonodavna aktivnost, primijetio je Papa, u konačnici suočava s ključnim pitanjem:

Koja koncepcija ljudske osobe nadahnjuje zakone i kakvo društvo grade ti zakoni?

Miru, koji nije samo politička težnja nego istinski moralni zahtjev u doba nasilja i polarizacije, papa Lav XIV. posvetio je veći dio svojega govora.

Mir, rekao je obraćajući se španjolskim političarima, zahtijeva institucije u službi susreta, istine i pomirenja, građansko prijateljstvo i međusobno poštovanje čak i usred razlika.

Na međunarodnoj razini, mir, prema Papinim riječima, zahtijeva diplomatsku hrabrost, etičku odgovornost i viziju budućnosti utemeljenu na poštovanju identiteta svakog naroda i na obvezi država da svoje sporove rješavaju mirnim sredstvima koja nudi međunarodno pravo.

Oružje može nametnuti privremenu tišinu, ali neće nikada moći izgraditi istinski i trajan mir“, protumačio je.

Papa smatra zabrinjavajućim to što se u raznim dijelovima svijeta i u Europi ponovno naoružavanje pojavljuje kao „gotovo neizbježan odgovor“ na krhkost stanja na međunarodnoj sceni.

Prava sigurnost, naprotiv, proizlazi iz pravednosti, strpljivoga dijaloga, poštovanja međunarodnoga prava i politike sposobne staviti život naroda ispred interesa koji profitiraju od rata, istaknuo je te upozorio:

I razvoj novih tehnologija i umjetne inteligencije u vojnoj sferi također zahtijeva strogu etičku budnost, kako odluke o životu i smrti ne bi nikada bile prepuštene automatskim sustavima ili uklonjene iz moralne odgovornosti ljudske osobe.

Papa u Kongresu zastupnika u Španjolskoj / Foto: Vatican Media

Papa je stoga istaknuo kulturu uzajamnosti, podsjećajući da politički pluralizam ne bi trebao degenerirati u trajno diskreditiranje protivnika te da u zrelom suživotu čak i sukob može postati korak prema miru.

Opasnost je, napomenuo je Papa, druga vrsta kulture: ‘kultura odbacivanja’, izraz koji je skovao papa Franjo kako bi upozorio na glavnu prijetnju društvenom suživotu.

Papa Lav je tako istaknuo temu života, temeljne vrijednosti za budućnost društava te upitao:

Može li se smatrati potpuno pravednom zajednica koja zanemaruje nerođeno dijete, starije osobe, bolesne, one koji pate u tišini ili one koji u potpunosti ovise o brizi drugih? Zaštita ljudskog života nije pitanje posebnog interesa ili vjeroispovijesti: ona je cilj civilizacije.

Svaki ljudski život mora biti priznat i zaštićen od začeća do njegova prirodnog kraja, u svakoj okolnosti njegovog postojanja, rekao je Papa. Kada se ta sigurnost zasjeni, najranjiviji su prve žrtve, a zakon gubi svoje najdublje značenje: služiti i štititi svaku osobu – istaknuo je te dodao:

Moralna veličina nacije očituje se, prije svega, u njezinoj sposobnosti da prati, štiti i voli živote obilježene najvećom krhkošću.

U tom posebnom kontekstu osobitu važnost ima obitelj, prirodni temelj zajednice i škola čovječnosti, u kojoj se uči elementarna gramatika zajedničkoga života.

Kada se obitelj podupire, jača također duhovna i društvena stabilnost naroda, istaknuo je Papa, te potaknuo na suradnju s obrazovnim ustanovama koje su pozvane poštovati primarno i neotuđivo pravo roditelja da odaberu vrstu obrazovanja i odgoja koju će pružiti svojoj djeci, u skladu s njihovim vlastitim moralnim, kulturnim i vjerskim uvjerenjima.

Papa u Kongresu zastupnika u Španjolskoj / Foto: Vatican Media

Iz perspektive ljudskoga dostojanstva, papa Lav se osvrnuo na pitanje migracija, drame koja danas izaziva savjest naroda i etičke temelje međunarodnoga poretka. Brojni muškarci, žene i djeca prisiljeni su, često zbog dramatičnih okolnosti, napustiti svoje zajednice i ostaviti iza sebe voljene osobe, povijest i veze, napomenuo je Papa.

Ta stvarnost nadilazi svako isključivo demografsko ili gospodarsko tumačenje: ona je iznimno moralno i pravno pitanje, dodao je te istaknuo:

Kada je osoba diskriminirana zbog svojega nacionalnog, etničkog, vjerskog ili jezičnog podrijetla, ili zbog gospodarskoga ili društvenog statusa, teško se krši univerzalno načelo jednakoga dostojanstva svih ljudskih bića.

Stanje migranata i izbjeglica stoga zahtijeva odgovor koji se bavi uzrocima koji ih prisiljavaju na odlazak i koji nadilazi jednostavno upravljanje tokovima.

To znači da je potrebno ponuditi sigurne i legalne rute, poštovanja vrijedan prihvat i stvarne mogućnosti za integraciju. Istodobno je potrebno, prema Papinim riječima, promicati pravo na ostanak u vlastitoj zemlji, radeći na tomu da nitko ne treba napustiti vlastiti dom zbog nedostatka mira, sigurnosti ili dostojnih životnih uvjeta, ili zbog gospodarskih nejednakosti i posljedica klimatske krize.

Papa Lav XIV. nije propustio upozoriti na sve opasnije rute na kojima ljudi postaju žrtve trgovaca ljudima i krijumčara koji iskorištavaju njihov očaj.

Potrebno je ojačati prevenciju, spašavanje i pomoć žrtvama posebno u okviru regionalne i multilateralne suradnje.

Ali nijedna nacija ne može se sama suočiti s izazovom tih razmjera; potreban je koordiniran, solidaran i učinkovit odgovor, sposoban osigurati zaštitu, prihvat i stvarne mogućnosti za integraciju onih koji emigriraju, istaknuo je Papa.

Papa u Kongresu zastupnika u Španjolskoj / Foto: Vatican Media

Pomirenje je druga smjernica koju je rimski biskup istaknuo španjolskim zastupnicima. Pomirenje kao protuteža ogorčenosti, ravnodušnosti i mržnji; ono se postiže također jezikom, izvijestio je Vatican News.

Riječi mogu otvoriti putove ili ih zatvoriti; mogu rasvijetliti stvarnost ili ju iskriviti do te mjere da susret učine nemogućim, primijetio je papa Lav XIV., podsjećajući na posebnu obvezu „razoružanja jezika“.

Odlučnost ne zahtijeva prezir; neslaganje ne podrazumijeva poniženje, napomenuo je Papa.

Iz toga istog poštovanja proizlazi i dužnost jamčenja slobode misli, savjesti i vjeroispovijesti, temeljnoga prava koje štiti najintimniju sferu ljudi.

Sveti Otac potaknuo je na poštovanje i pravnu zaštitu vjerske dimenzije te podsjetio da svako istinski slobodno društvo zahtijeva i pravedno razgraničenje javne vlasti, kako se sloboda pojedinaca, zajednica i udruga ne bi nezasluženo ograničavala.

Vjera se ne želi nametnuti kroz povlastice ili prisilu; međutim, ne može se ušutkati kao da je nebitna za javni život“, pojasnio je.

U tom kontekstu, sakramentalni pečat ispovijedi ima posebnu važnost za Katoličku Crkvu, objasnio je Papa.

Zakonska zaštita stoga znači očuvanje svetog prostora unutarnje slobode, u kojemu vjernik može otvoriti svoju dušu Bogu bez straha od vanjskoga pritiska, što priznaju i međunarodni propisi.

Na kraju je Petrov nasljednik ponovno istaknuo da siromašni u potpunosti pripadaju zajednici, da stranac treba biti prihvaćen u skladu s njegovim dostojanstvom i da se ljudski život nikada ne može tretirati kao roba.

„Zakon ne postiže svoju istinsku veličinu samo formalnim odobrenjem; postiže je kada, osim što je valjan po formi, može stajati pred dostojanstvom osobe i proći taj test bez srama“, istaknuo je.