Dok mnogi ovih dana traže osvježenje na moru, u hladu planina ili u miru vlastitog doma, i papa Lav XIV. koristi ljetne mjesece za godišnji odmor. Prisjećamo se što su pape kroz povijest govorili o odmoru ne samo kao o pauzi od rada, već kao mogućnosti za obnovu duha, susret s prirodom i dublje povezivanje s Bogom i bližnjima.
Predah od posla radi obnove tjelesne snage, prilika za putovanje i razmatranje ljepote prirode, vrijeme za čitanje, nova prijateljstva ili za meditaciju i molitvu — neki su od aspekata koje su pape isticali promišljajući o važnosti kvalitetnog odmora.
Ovog ljeta, prvog nakon svoga izbora, papa Lav XIV. također je uzeo vrijeme za godišnji odmor. Od 6. do 20. srpnja, a zatim još nekoliko dana u kolovozu, boravit će u papinskoj ljetnoj rezidenciji u Castel Gandolfu, gradiću oko 25 kilometara od Rima.
Papina ljetna rezidencija u Castel Gandolfu / Foto: Wikipedia
Pape savjetuju
Pitanje kako najbolje iskoristiti vrijeme odmora često se pojavljuje u mnogim papinskim razmišljanjima.
Pape naglašavaju da se to razdoblje ne bi smjelo promatrati isključivo kao vrijeme „besposličarenja“. Na primjer, godišnji odmori mogu biti prilika za predah i razmišljanje o ljepoti prirode ili „Božje knjige“, kako ju je opisao papa Pavao VI.
Papa Pavao VI. / Foto: Wikipedia
Istaknuo je da tijekom odmora možemo ponovno otkriti „uvijek otvoreno, uvijek novo, uvijek lijepo” stvaranje. Priroda sa svojim „prostorom, ozračjem, životinjama, stvarima; morem, planinama, ravnicama, nebom sa svojim zorama, podnevima, zalascima sunca, a posebno zvjezdanim noćima” jest „uvijek duboka i očaravajuća.”
Za pape, praznici su vrijeme odmora i opuštanja, ali i meditacije te okretanja Bogu.
Odmor je za čitanje, otkrivanje i prijateljstva
Odmor je „plodno“ vrijeme, jer prekid uobičajene radne rutine može potaknuti unutarnju tišinu i sabranost. Tijekom Angelusa 5. kolovoza 1973. papa Pavao VI. objasnio je kako zamišlja to razdoblje odmora:
„Pazimo da ovo slobodno vrijeme, koje nazivamo odmorom, ne bude potpuno utrošeno u rasipnost ili sebičnost. Opuštanje, obnova, rekreacija (u etimološkom smislu) – da, ali na razuman i budan način.”
Papa u Castel Gandolfu/ Foto: Vincenzo Livieri/ Reuters
Papa je, na primjer, predložio da se iskoristi vrijeme za „čitanje štiva” koja su možda tijekom godine bila „odgođena“ ili za izlete na kojima se mogu otkriti prekrasna „blaga” povijesti i umjetnosti.
Također je istaknuo kako je „odmor povlašteno vrijeme za dobra prijateljstva, za upoznavanje mjesta, običaja i potreba ljudi s kojima inače ne dolazimo u kontakt i za upoznavanje novih ljudi vrijednih našeg razgovora.”
Ivan Pavao II.: Susreti i druženja – bitan dio odmora
Odmor je prilika za proživljavanje „mirnih“ trenutaka. Papa Ivan Pavao II., koji je volio provoditi vrijeme odmora u planinama, često je naglašavao da je ljudima, kako bi se doista obnovili, potrebna harmonija i radost susreta s drugima.
„Da bi odmor bio uistinu takav i donio istinsko blagostanje, osoba u njemu mora ponovno uspostaviti dobru ravnotežu sa sobom, s drugima i s okolinom”, rekao je sveti Ivan Pavao II. tijekom Angelusa 6. srpnja 1997. Dodao je kako je upravo „ta unutarnja i vanjska ravnoteža ono što obnavlja um i osnažuje tijelo i duh.”
Papa Ivan Pavao II. / Foto: Cathopic
Za Ivana Pavla II., „jedna od vrijednosti odmora” jest susret s drugima i provođenje vremena „na nesebičan način, radi užitka prijateljstva i dijeljenja mirnih trenutaka zajedno.”
Upozoravajući na „ljudski um i utjecaje potrošačkog društva”, predložio je da se posebice mladima preporuče „zdravi odmori”. Odmori koji „omogućuju zdrav bijeg, izbjegavajući štetne zlouporabe vlastitog zdravlja i zdravlja drugih”, kako bi se izbjeglo „traćenje” vremena i resursa.
„Bijeg može biti koristan, sve dok se ne bježi od zdravih moralnih načela i od potrebnog poštovanja prema vlastitom zdravlju”, naglasio je.
Benedikt XVI.: U prirodi čovjek ponovno pronalazi samoga sebe
Za papu Benedikta XVI. od iznimne je važnosti uroniti u prirodu, osobito za „one koji žive u gradovima gdje užurbani ritam života često ostavlja malo prostora za tišinu i razmišljanje.”
Tijekom Angelusa 17. srpnja 2005. u Les Combesu, u planinama Valle d’Aoste na sjeveru Italije, istaknuo je „potrebu za tjelesnom i duhovnom obnovom” kroz „opuštajući kontakt s prirodom”.
Benedikt XVI. bio je glazbeno obrazovan a posebice je volio Mozarta / Foto: Reuters
„Osim toga, odmor su dani u kojima možemo posvetiti još više vremena molitvi, čitanju i razmatranju o dubokom smislu života u mirnom ozračju vlastite obitelji i najmilijih”, dodao je.
Promatrajući „uzbudljive prizore prirode, čudesnu ‘knjigu’ dostupnu svima – odraslima i djeci”, ljudi mogu „ponovno otkriti svoju pravu dimenziju.”
„Prepoznaju da su stvorenja, ali istovremeno jedinstvena, ‘sposobna za Boga’, jer su iznutra otvorena prema Beskonačnome”, objasnio je papa Benedikt XVI., donosi Vatican News.
Franjo: Produbljivanje duhovnog hoda kroz odmor
Tijekom Angelusa 6. kolovoza 2017., papa Franjo je naglasio da odmor može biti i dobro vrijeme za produbljivanje vlastitog duhovnog hoda, čak i tijekom putovanja između turističkih odredišta.
„Ljetno razdoblje je providonosno vrijeme za njegovanje našeg poslanja – traženja i susreta s Gospodinom”, istaknuo je. U tom „razdoblju odmora i odvajanja od svakodnevnih obveza, možemo ojačati snage tijela i duše.”
papa Franjo u Aziji i Oceaniji – susret s mladeži u Diliju / Foto: REUTERS/Willy Kurniawan
Pozvao je vjernike da svoje odmore povjere Djevici Mariji, kako bi im ona pomogla „biti u skladu s Božjom Riječi, da Krist postane svjetlo i zvijezda vodilja čitavog našeg života.”
Posebno je potaknuo sve da njoj povjere „ljeto onih koji ne mogu ići na odmor zbog starosti, zdravstvenih ili poslovnih razloga, ekonomskih ograničenja ili drugih poteškoća, kako bi i za njih to bilo vrijeme smanjenog pritiska, ispunjeno prisutnošću prijatelja i radosnim trenucima.”