Prvom nedjeljom došašća u Katoličkoj Crkvi započeli smo novu liturgijsku godinu s čitanjima koja odgovaraju ciklusu C za neparne godine. Doznajte na koji način Crkva raspoređuje liturgijska čitanja te kojeg ćemo evanđelista najčešće slušati u misnom slavljima tijekom sljedeće godine.
Liturgijska godina sastoji se od došašća, božićnog vremena, korizme, vazmenog trodnevlja, uskrsnog vremena i vremena kroz godinu.
Novi liturgijski kalendar za Svetu godinu 2025. započeo je prvom nedjeljom došašća 1. prosinca 2024., a završit će u subotu nakon svetkovine Isusa Krista, Kralja svega stvorenja u nedjelju 23. studenoga 2025.
Trogodišnji ciklus
Liturgijski kalendar ima trogodišnji ciklus kojim se određuje biblijska čitanja za nedjeljne mise.
Sveti Pavao VI. u svojoj apostolskoj konstituciji Missale Romanum određuje da su sva nedjeljna čitanja podijeljena u trogodišnji ciklus i Ordo Lectionum Missae („Red misnih čitanja“, 1969.) objašnjava da će svaka liturgijska godina biti određena „slovima A, B, C“, prenosi CNA.
Red misnih čitanja iz 1981. navodi da je ciklus C označen kao sve godine „koje su višekratnici broja 3“. Stoga liturgijski kalendar za 2025. koristi ciklus C.
Misnice / Foto: depositphotos
Matej, Marko ili Luka?
U ciklusu A, nedjeljni evanđeoski odlomak čita se iz Evanđelja po Mateju, u ciklusu B iz Evanđelja po Marku, a u ciklusu C iz Evanđelja po Luki, dok se Evanđelje po Ivanu čita ponajviše u uskrsnom vremenu.
Drugo čitanje u ciklusu A uglavnom je iz Prve Petrove poslanice; u ciklusu B iz Prve Ivanove poslanice; i u ciklusu C iz Knjige Otkrivenja.
Adventsko, božićno, korizmeno i uskrsno vrijeme imaju svoja vlastita čitanja. Iznimka su misna slavlja za katekumene tijekom korizme u kojima se uvijek uzimaju čitanja iz liturgijske godine A jer sadrže krsnu katehezu.
Parna ili neparna godina?
Za dane u tjednu, koji se također nazivaju svagdani ili ferias, misna čitanja imaju drugačiji redoslijed.
Tijekom vremena kroz godinu, evanđelja su određena ciklusom čitanja koji se ponavlja svake godine.
Prva čitanja, koja su općenito iz Staroga zavjeta i apostolskih poslanica, imaju dvostruki ciklus, sastavljen od parne i neparne godine.
Red misnih čitanja iz 1969. navodi da je „godina I“ služi za neparne godine (A), a „godina II“ za parne godine (B). Stoga je liturgijski kalendar za 2025. godina I ili neparna godina.
Sveta 2025. godina
Raspodjela čitanja po ciklusima i parnim ili neparnim godinama ima izvor u Konstituciji o svetoj liturgiji, Sacrosanctum Concilium, u kojoj Drugi vatikanski sabor traži da se blago Božje riječi učini pristupačnijim vjernicima tijekom mise.
U Svetoj godini, počevši s vremenom došašća, u svetoj misi najčešće ćemo slušati čitanja iz Evanđelja po Luki i Knjige Otkrivenja.