Rujan je mjesec u kojem kršćani diljem svijeta zajedno mole ali i poduzimaju razne aktivnosti za očuvanje zajedničkog doma te time svjedoče svoju skrb za stvoreno. „Vrijeme stvorenog“ započinje prvim danom rujna, Svjetskim danom molitve za skrb o stvorenom svijetu i završava 4. listopada na blagdan sv. Franje Asiškog, zaštitnika ekologije. 

Pravoslavni kršćani slave Svjetski dan molitve za skrb o stvorenome svijetu od 1989. godine, a Ekumensko vijeće crkvi to je slavlje produljilo do 4. listopada. Nakon objave socijalne enciklike  „Laudato si’ – O brizi za zajednički dom“  2015. godine,  papa Franjo je iste godine ustanovio i Svjetski dan molitve za skrb o stvorenome svijetu u Katoličkoj crkvi. Ekumenski odbor svake godine odabire temu „Vremena stvorenog“. Ove godine tema je „Nadaj se i djeluj sa stvorenjem“, nadahnuta Poslanicom sv. Pavla Rimljanima 8, 19-25.  

Način na koji postupamo sa Zemljom pokazuje da se prema njoj odnosimo više kao prema resursu kojeg se može pustošiti ne mareći za sutra, nego kao prema daru koji nam je Stvoritelj povjerio. Taj izrabljivački odnos prema Zemlji za posljedicu ima gubitak brojnih biljnih i životinjskih  vrsta ali isto tako ugrožava i čovjeka. Već sada posljedice klimatskih promjena i raznih vrsta onečišćenja trpe oni najsiromašniji koji su za njih najmanje odgovorni. Briga za okoliš stoga podrazumijeva i brigu za ljude, jer i mi ovisimo o stvorenju. 

Ovih dana u Europi smo svjedoci iznenadnih i razornih poplava, koje odnose ljudske živote i uništavaju imovinu. U Hrvatskoj se zbog katastrofalne suše tijekom ljeta još zbrajaju štete u poljoprivredi te one zasad iznose više od 270 milijuna eura. Stradala je sjemenarska proizvodnja, pogođeni su brojni voćnjaci i vinogradi, a gubitak  prinosa na pojedinim kulturama je i do 90 %. Klimatske promjene tako negativno utječu i na proizvodnju hrane. 

Dugotrajne suše i intenzivne oborine pokazatelji su da se klima mijenja, kako globalna temperatura raste.  Tako je Copernicus, program Europske unije za promatranje Zemlje, objavio da je tijekom tri ljetna mjeseca ove godine Zemlja doživjela najtopliji lipanj i kolovoz, najtopliji zabilježen dan i najtoplije zabilježeno ljeto. Taj rekordni niz temperatura ukazuje da će 2024. biti najtoplija godina, što znači da će ekstremni vremenski događaji postati još intenzivniji, s još razornijim posljedicama za ljude i planet, ako se hitno ne počnu smanjivati emisije stakleničkih plinova.

Kršćani su pozvani ne samo djelovati, nego i moliti, posebice kroz „Vrijeme stvorenoga“, tako svjedočeći zajedništvo u brizi za stvoreno, nadajući se i oblikujući bolju budućnost za sve, za one koji danas obitavaju na Zemlji i za one koji se tek trebaju roditi. To vrijeme prigoda je za obnovu odnosa sa Stvoriteljem i cjelokupnim stvorenjem te duhovno obraćenje koje se očituje u promjeni svakodnevnih navika. Usvajanje novog životnog stila poput odgovorne i promišljene kupovine, smanjivanje količine otpada, odvajanje i recikliranje ili veće korištenje javnog prijevoza smanjuje negativan utjecaj na okoliš te pokazuje djelatnu brigu za stvoreno i zahvalnost Stvoritelju na njegovom daru. 

Socijalnom enciklikom Laudato si’ papa Franjo nas poziva na ekološko obraćenje te podsjeća na primjer svetog Franje Asiškog koji pokazuje da je zdrav odnos sa stvorenim svijetom vid cjelovitog osobnog obraćenja.

Tihana Mojsinović

Tihana Mojsinović je diplomirala na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove (Fakultet filozofije i religijskih znanosti), izvršna je direktorica Zaklade Rhema kao i Udruge za očuvanje planeta “I stvori Bog zemlju”. Od 2008. godine redovito piše o zaštiti okoliša i održivom razvoju u Prilici, mjesečnom magazinu Glasa Koncila. Povjerenica je za ekološka pitanja pri Centru za promicanje socijalnog nauka Crkve.