PROVJERAVAMO: Je li propisan post na Badnjak?

Treba li postiti na Badnjak?

Na Badnjak 2023. godine nema posta zato što taj dan pada u nedjelju, piše 24 sata. Dan prije Božića pada u nedjelju, koja je ujedno i četvrta nedjelja došašća. Poznato je da prema crkvenom nauku nedjeljom nema ni posta ni nemrsa, kao ni tijekom blagdana, izuzevši onih koji padnu u korizmi, piše pak Slobodna Dalmacija. Ove godine Badnjak pada u nedjelju koja za katolike ne trpi post i nemrs, donosi danas.hr. Ovog Badnjaka nema posta, možete se najesti i sarme i pečenja, javlja portal ebrod.net.

Liturgičar vlč. mr. sc. Tomislav Hačko, govoreći o postu, navodi da je potrebno razgraničiti dva pojma: post i nemrs. Dok post podrazumijeva uzdržavanje od hrane kao izraz pokore, nemrs (mrs – hrana koja sadrži meso i životinjske masti) podrazumijeva uzdržavanje od mesne hrane. Dakle, postoji i mogućnost da čovjek posti i da toga dana jede meso!

Crkva pak, kada govori o danima pokore, uvijek vjernike poziva i na post i na nemrs te u tom smjeru jasno uči u skladu sa Zakonikom kanonskog prava:

Kan. 1249 – Po božanskom zakonu svi su vjernici, svatko na svoj način, dužni činiti pokoru; ipak, da bi se svi međusobno povezali nekim zajedničkim obdržavanjem pokore, propisuju se pokornički dani, u koje neka se vjernici na poseban način posvete molitvi, neka izvršuju djela pobožnosti i dobrotvornosti, neka se odriču sebe, neka izvršuju vjernije svoje obveze i neka obdržavaju osobito post i nemrs, prema odredbi kanona koji slijede.

Kan. 1250 – Pokornički su dani i vremena u općoj Crkvi svaki petak u godini i korizmeno vrijeme.

Kan. 1251 – Uzdržavanje od mesne ili druge hrane, prema propisima biskupske konferencije, neka se obdržava svakog petka u godini, osim ako se podudaraju s nekim danom ubrojenim među svetkovine; nemrs pak i post na Pepelnicu i na Petak muke i smrti Gospodina našega Isusa Krista.

Kan. 1252 – Zakon nemrsa obvezuje one koji su navršili četrnaestu godinu života; zakon pak posta obvezuje sve punoljetne sve do započete šezdesete godine. Neka se pastiri duša i roditelji ipak brinu da se oni koji zbog maloljetnosti nisu obvezni na post i nemrs pouče o pravom smislu pokore.

Kan. 1253 – Biskupska konferencija može pobliže odrediti obdržavanje posta i nemrsa, a isto tako zamijeniti ih, u cijelosti ili djelomično, drugim oblicima pokore, osobito djelima dobrotvornosti i vježbama pobožnosti.

Slijedeći navedene odredbe, svaki dijecezanski biskup za područje svoje biskupije, na kraju jedne građanske godine donosi pobliže odredbe koje se tiču posta i nemrsa tijekom godine koja slijedi, tumači vlč. Hačko. Podsjeća da je kardinal Josip Bozanić, za područje Zagrebačke nadbiskupije za 2023. godinu odredio:

Katoličkim vjernicima preporučuje se post i molitva, posebno petkom, kao dragocjeno sredstvo na putu zajedništva s Bogom i služenja braći ljudima. Stoga je važno da svećenici povremeno na to podsjete župljane i protumače im kršćansko poimanje molitve i posta.

POST i NEMRS obvezuju vjernike na Pepelnicu i Veliki petak. Uzdržavanje od mesne ili druge hrane obvezuje svakog petka u godini, osim ako se petkom slavi neka svetkovina (kan. 1251 ZKP).

NEMRS obvezuje svakog petka, a može se, osim u korizmi, u cijelosti ili djelomično, zamijeniti drugim oblicima pokore, posebno karitativnim djelima, odricanjem od pića, pušenja, zabave, kao i vježbama pobožnosti (kan. 1253; Službene vijesti HBK, 1/1994., str. 10).

Zakon NEMRSA obvezuje sve koji su navršili četrnaest godina života, a zakon POSTA obvezuje sve punoljetne osobe do započete šezdesete godine života (kan. 1252 ZKP).

Ima životnih okolnosti kada iz opravdanih razloga vjernici ne mogu petkom izvan korizmenog vremena obdržavati nemrs. Da bi se izbjegle poteškoće u savjesti, u skladu s kanonskim odredbama, ovime podjeljujem oprost od nemrsa tijekom 2023. godine za slučajeve kad vjernici petkom izvan korizme sudjeluju na vjenčanju, sprovodu ili nekom sličnom događaju (kan. 87,§ 1 ZKP). Svi koji se budu koristili navedenim oprostom posvjedočit će nekim drugim dobrim djelom svoje poštovanje prema Isusovoj muci i smrti, kojih se spominjemo posebno petkom, naglašava liturgičar Hačko.

„Na Badnjak, budući da nije ubrojen u pokorničke dane, vjernik nije dužan niti postiti niti nemrsiti, bez obzira na koji dan u tjednu bio Badnjak“, dodaje vlč. Hačko. Odakle onda običaj posta i nemrsa na Badnjak? Vlč. Hačko pojašnjava da je Crkva u Zakoniku kanonskoga prava iz 1917. godine odredila:

Kan. 1252. § 1. – Zakoni koji obvezuje samo na nemrs mora se obdržavati u sve petke.

§ 2. – Zakon koji obvezuje na nemrs i post zajedno, mora se obdržavati na Čistu Srijedu, na petke i subote u Korizmi i Kvatre, na dane predvečerja pred Duhove, Veliku Gospu, Svih Svetih i Božića.

No, ako vjernik ima neki osobni zavjet ili oblik pobožnosti u kojoj si je sâm nametnuo obvezu posta i/ili nemrsa, logično iz toga proizlazi da će poštivati nametnutu obvezu, što je također predvidio i navedeni Zakonik iz 1917. godine (usp. Kan. 1253), kaže vlč. Hačko.

Kada god vjernik u danima pokore posti i/ili nemrsi, važno je na umu imati da ni post ni nemrs ne mogu i ne smiju biti sami sebi svrhom nego ova pokornička praksa potiče vjernika da bude otvorenih očiju i srca za potrebite što je i naglašeno u jednom korizmenom predslovlju: …odricanje kroti našu sebičnu narav, otvara nam srce za potrebne po uzoru na tvoju dobrotu (Rimski misal, str. 350).

ZAKLJUČAK: Katolička Crkva ne propisuje post na Badnjak. Post i nemrs na Badnjak zadržali su se kao tradicija jer je iste propisivao Zakonik kanonskog prava iz 1917. godine. Važeći Zakonik kanonskog prava ne propisuje post i nemrs na Badnjak, a ne predviđa ga ni u bilo koju nedjelju. Provjeravanim člancima stoga nedostaje kontekst.

***

Rubriku „Glas istine“ u sklopu projekta „KAT – Provjera dezinformacija o vjerskim temama“ Hrvatski katolički radio radi u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem i Hrvatskim društvom katoličkih novinara. Metodom činjenične provjere, projektom „Glas istine – Vox Veritatis“ želi se ocjenjivati točnost i utemeljenost izjava, vijesti i objava vezanih za život Katoličke Crkve u Hrvatskoj i svijetu kako bi se spriječilo širenje dezinformacija u javnosti, odnosno krivo kontekstualiziranje ili manipuliranje izjavama katoličkih poglavara. Projekt financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije, Europske komisije ili Agencije za elektroničke medije. Europska unija, Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.