Nova mreža podrške za obraćenike s islama na katoličku vjeru cvjeta jer se sve veći broj muslimana okreće Kristu dok se brojne župe bore da katekumenima pruže potrebnu pripravu.
Mreža sv. Nikole Tavelića laička je katolička misionarska mreža koja od 2024. služi obraćenicima koji žive u zajednicama s muslimanskom većinom ili društvima do kojima župne strukture ne mogu lako pristupiti.
Mreža nazvana po prvom hrvatskom svecu, franjevcu, misionaru i mučeniku iz 14. stoljeća koji je otvoreno ispovijedao kršćansku vjeru pred muslimanskim vlastima, pruža pastoralnu skrb, sakramente i katehetsku formaciju često skrivenim ili podzemnim zajednicama te na razumljiv način približava katoličku vjeru obraćenicima.
Nećemo se Krista odreći, nego smo spremni za Nj umrijeti!
U razgovoru za National Catholic Register, 29-godišnji Hasan, suosnivač mreže i bivši šijit, rekao je da je mreža započela kao neformalna online grupa obraćenika koji su se povezali „jer su iskustva obraćenika s islama prilično jedinstvena“.
Ohrabrio ih je i papa Franjo
Djelovanje zajednice krenulo je zajedničkom molitvom i druženjem, uz pomoć svećenika misionara, koji je bio zapanjen koliko obraćenika ne može primiti sakramente. Ohrabrio ih je i papa Franjo, koji im je poslao pismo čuvši kako neki obraćenici s islama, nakon što su primljeni u Crkvu, „doživljavaju isključenost, a ponekad i zlostavljanje od strane lokalnih katoličkih zajednica“.
Mreža, službeno pokrenuta u kolovozu 2024. nakon jednotjednog okupljanja u Canterburyju u Engleskoj, kako bi se definirala njezina struktura i načela, sada broji oko 300 članova. Svi prolaze redovitu formaciju, uz pomoć svećenika te donatora i volontera.
Prepreke na putu obraćenja
Hasan je rekao da mnoge iznenađuje to što glavne prepreke za preobraćenje muslimana obično dolaze iz obitelji, a ne iz države, dodajući da je situacija u dijaspori na Zapadu „zapravo prilično slična onoj u mnogim zemljama s muslimanskom većinom“.
Opisao je kako muslimanke iz tradicionalnih obitelji u zapadnim zemljama često imaju poteškoća s pohađanjem vjeronauka, jer moraju roditeljima objasniti svoju odsutnost. Prema Hasanu, neke pohađaju te satove nakon sveučilišta, ali nakon diplome mnoge moraju napustiti dom i postati samostalne, što je težak prijelaz kojem često nedostaje odgovarajuća pastoralna ili psihološka podrška.
TavNet pokušava pomoći mladim obraćenicima da ispune svoje obveze da poštuju svoje roditelje i mole se za one koji ih progone zbog napuštanja islama.
Sveti Stjepan, prvi mučenik Crkve, zbog toga je vrlo važan za njihovu zajednicu, rekao je Hasan.
View this post on Instagram
Još jedan izazov je, kako ističe osnivač, to što neke župe, ne nude prilagođenu katehetsku formaciju muslimanima te im često može biti teško u potpunosti se integrirati u župni život. Muslimani su „navikli moliti pet puta dnevno, ne samo ići u crkvu nedjeljom. Kada se ta struktura izgubi, to može uzrokovati dubok osjećaj odvojenosti.“
Kako bi tome doskočili TavNet omogućuje zajedničku molitvu časoslova i krunice.
„Trudimo se pomoći ljudima da zadrže tu vjersku strukturu u katoličkoj vjeri – kako bismo prijelaz učinili što bezbolnijim“, rekao je Hasan.
Osim toga, organizirali su i pastoralna putovanja po Sjevernoj Africi.
„Djeca Fatime“
Potencijalne sudionike mreže/obraćenike pažljivo provjeravaju „jer uvijek postoji opasnost od infiltracije“. Također, nude vezu s dostupnom psihološkom skrbi jer neki ljudi mogu biti duhovno ili ideološki nestabilni.
TavNet posebno njeguje pobožnost prema Gospi Fatimskoj, a članovi sebe smatraju „djecom Fatime“. Prema predaji taj potrugalski grad dobio je ime po muslimanki Fatimi koja se udala za kršćanskog plemića i preobratila na kršćanstvo – priča se često simbolično koristila kao predznak muslimansko-kršćanskog susreta.
Euharistija je najvažniji sakrament za obraćenike s islama.
Osvrnuo se i na tiho oživljavanje kršćanstva u Europi i na Zapadu usporedno s rastom mreže.
„Za nas“, rekao je, „prvo je Krist i milosrđe, a ne politika.“