Dubrovački moćnik: relikvija Kristova križa

U Riznici dubrovačke katedrale čuva se 161 relikvija od kojih je dvadesetak povezano s Kristovom mukom. Jedna od njih je relikvijar Kristova križa.

Fragment drva Kristova križa unesen je u dubrovački relikvijar u obliku oltarnog križa 1536. godine. Uz podnožje križa smješten je prikaz sv. Marije Magdalene koja časti Kristove rane.

relikvijar Kristova križa / Foto: Katedrala Dubrovnik

Relikvijar svetog križa potječe iz crkve sv. Stjepana na Pustijerni, u jednom od najstarijih dijelova Dubrovnika, kojoj je 948. godine kraljica Margareta, udovica hrvatskoga kralja Stjepana Miroslava, darovala dva komadića Kristova križa u uspomenu na preminuloga muža.

riznica dubrovačke katedrale / Foto: Katedrala Dubrovnik

U dubrovačkoj riznici čuva se još 12 predmeta za koje se vjeruje da su bili u dodiru s Isusom Kristom: komadići drva svetoga križa, sveta pelenica, nekoliko niti haljine, trn trnove krune, komadić spužve. Među njima je i relikvija koja potječe iz bazilike Svetoga groba Kristova u Jeruzalemu: djelić Kristove grobne ploče.

procesija s relikvijom Kristova križa u Dubrovniku na Veliki petak 2017. / Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL

Djelić Kristova križa u franjevačkom samostanu u Zagrebu

Relikvije svetoga križa pronašla je na Lubanjskom mjestu u Jeruzalemu sv. Jelena Križarica, majka cara Konstantina, na hodočašću u Svetu Zemlju u prvoj polovini 4. stoljeća. Na tom je mjestu podignuta bazilika Svetoga groba koja je posvećena 13. rujna 335., čega se Crkva spominje na blagdan Uzvišenja Svetoga Križa, 14. rujna. Dragocjenu je relikviju sv. Jelena podijelila na tri dijela.

Ubrzo je s tih dijelova počelo uzimanje manjih komada koji su slani u kršćanska svetišta diljem Rimskoga Carstva.

kapelica u samostanu Uzvišenja Svetoga Križa u Zagrebu u kojoj se čuva relikvijar sa svetim križem / Foto: HKM

Relikvijar s komadićem Kristova križa čuva se u franjevačkom samostanu Uzvišenja Svetoga Križa u zagrebačkom Sigetu. Gvardijan samostana, fra Robert Perišić donio ga je iz Rima zajedno s dokumentima koji utvrđuju njegovu autentičnost.

Riječ je o komadiću Kristova križa koji svjedoči da naša vjera nije samo u pisanim tragovima već i u tradiciji koja seže do prvih kršćana.

Tradicija je čuvala to sredstvo mučenja koje je postalo sredstvom pobjede.

Braća franjevci svakodnevno pred njim mole liturgiju časova, a na Svetkovinu Uzvišenja Svetog Križa izlaže se vjernicima na štovanje.

proslava svetkovine Uzvišenja Svetoga Križa u Sigetu / fra Robert Perišić blagoslivlja vjernike relikvijom Kristova križa / Foto: Josip Ninković

Relikvijar Kristova križa u zagrebačkoj katedrali

Bjelokosni plenarij iz 11. stoljeća jedna je od dragocjenosti koje je sa sobom donio prvi zagrebački biskup Duh. Na svakom reljefu plenarija u dva registra prikazani su prizori iz Kristova života, a u središtu je mjesto za relikviju „drva Gospodnjega“, odnosno djelić svetoga križa.

Bjelokosni plenarij / Foto: Zagrebačka nadbiskupija

U 12. stoljeću izrađen je novi relikvijar u obliku križa koji je bio praktičniji jer se njime moglo blagoslivljati vjernike te je korišten u svečanim prilikama sve do 2. vatikanskog sabora. Relikvijar prikazuje prizore iz Isusova života i sadrži česticu svetog križa na kojem je Isus umro.

relikvijar Kristova križa / Foto: Riznica zagrebačka katedrale/ Fototeka/ Vladimir Tkalčić

Kristov trn u benediktinskom samostanu u Pagu

Kristovo trnje bilo je dugačko, oštro i tvrdo – kako bi se očekivalo od rimskog mučenja. Evanđeljima nedostaju pojedinosti o Kristove krune, ali na području Jeruzalema nalazimo trnje slično onom od prije dva tisućljeća.

Jedan trn iz Kristove trnove krune već šest stoljeća čuvaju sestre benediktinke u samostanu sv. Margarite u Pagu.

relikvijar Kristova trna iz 1435. g. / Foto: Stalna izložba crkvene umjetnosti u benediktinskom samostanu sv. Margarite u Pagu

Na vrhu paškog relikvijara prikazana je sveta Margarita kako, u ruci držeći križ, gazi zmaja, simbol zla. Prema predaji, relikviju je početkom 15. stoljeća iz Svete Zemlje fra Ivan Tutnić donio svojoj sestri kao dar povodom njezina monaškog posvećenja.

Kao i kruna u pariškoj katedrali Notre Dame, trn u Pagu posjeduje potvrdu o autentičnosti od strane nadležne Kongregacije Svete Stolice. Tri papina vizitatora u različitim vremenskim razdobljima autentičnost Svetoga Trna potvrdili su i riječima „Esse de corona Domini! – Jest s krune Gospodnje!“.

relikvijar Kristova trna iz 1435. g. / Foto: Stalna izložba crkvene umjetnosti u benediktinskom samostanu sv. Margarite u Pagu

Ovoj relikviji u prošlim stoljećima vjernici su prilazili na koljenima.

Sveti trn javno se častio u Pagu tijekom 500 godina, a 1945. godine procesiju sa Svetim trnom zabranile su komunističke vlasti. Javno čašćenje relikvije s procesijom nastavilo se tek 2022., nakon 77 godina.

čašćenje relikvije Kristova trna našega Gospodina Isusa Krista / Foto: benediktinski samostan sv. Margarite u Pagu

Relikvija Krvi Kristove u Prozorju

Poglavarica Družbe sestara Predragocjene Krvi iz Schellenberga u Lichtensteinu 3. srpnja 2022. godine poklonila je Družbi Misionara Krvi Kristove iz Hrvatske relikviju Predragocjene Krvi, zajedno s pripadajućim dokumentom o vjerodostojnosti.

Na svetkovinu Predragocjene Krvi Kristove, 1. srpnja 2024. godine, za vrijeme euharistijskog slavlja predvođena zagrebačkim nadbiskupom Draženom Kutlešom u crkvu Predragocjene Krvi u Prozorju svečano je unesena relikvija Predragocjene Krvi.

relikvija Krvi Kristove / Foto: Družba Misionara Krvi Kristove

Prema povijesnim podatcima, radi se o grumenu zemlje na koju je s križa kapnula Kristova krv u trenutku Njegova umiranja.

Kristov bok kopljem je probo rimski vojnik Longin. Nakon obraćenja, u Mantovu je ponio grumen zemlje, uzet podno križa, poškropljene Krvlju Kristovom, te spužvu koja je bila natopljena octom kad je Isus rekao da je žedan. Longin, koji je kasnije postao svetac, bojeći se oskvrnuća, pohranio je taj grumen zemlje u metalnu kutiju i sam ju zakopao na mjestu daleko izvan gradskih zidina Mantove.

relikvija Krvi Kristove u Prozorju / Foto: Dario Zürchauer

Relikvije Muke Kristove u Vodnjanu

U Vodnjanu se čuva više od 370 relikvija svetaca, od 4. do 19. stoljeća. Osim svetaca, očuvane su i brojne relikvije kao što su komadići Kristova križa, komadić vela Djevice Marije, dio platna na kojem je sveti Šimun držao Isusa prilikom prikazanja u hramu te trn za koji se vjeruje da je pripadao Kristovo trnovoj kruni, iako nema potvrdu o autentičnosti.

relikvijar trna Kristove krune/ Foto: Župa Vodnjan

U jednoj bočici očuvan je ugrušak zemlje na koju je kapala krv Isusova te komadić stupa na kojem je Isus bio bičevan. 

relikvijar s komadićem Kristova križa, desno/ Foto: Župa Vodnjan

Blago benediktinskog samostana sv. Marije u Zadru

Stalna izložba crkvene umjetnosti u Zadru čuva komadić stupa za koji je Isus bio privezan kada je bio bičevan, djelić spužve kojom je Isusu pružen ocat na križu te komadiće Kristova križa.

Relikvijar Kristova križa i stupa bičevanja zadarske benediktinke naslijedile su od sestara klarisa kada je njihov samostan sv. Nikole u Zadru bio ukinut 1798. godine.

relikvijar s komadićem stupa bičevanja/ Foto: Ines Grbić

Prema predaji, kraljica Helena Carigradska pronašla je svetu spužvu na Golgoti u 4. stoljeću, relikvija je od tada štovana u crkvi svetog groba.

Zadarska katedrala ne raspolaže potvrdom Svete Stolice o autentičnosti relikvija i nisu poznate povijesne okolnosti kako je relikvija svetog križa i spužve došla u Zadar.

Relikvijar s komadićima svete spužve i Kristova križa spominje se u prvom popisu inventara riznice katedrale sv. Stošije iz 1427. godine, naveden je kao „posuda od kristala s dijelom spužve Gospodina našega Isusa Krista rađena u srebru i zlatu, s malim otvorom“.

relikvijar Kristova križa i spužve/ Foto: Ines Grbić

Komadić stupa bičevanja u samostanu sv. Frane u Zadru

Zadarski franjevci također čuvaju relikvije Kristove muke: dva relikvijara s komadićem Kristova križa i jedan s komadićem stupa bičevanja.

relikvija Kristova križa /Foto: fra Antonio Gospić/ Samostan sv. Frane u Zadru

relikvija Kristova križa /Foto: fra Antonio Gospić/ Samostan sv. Frane u Zadru

relikvija stupa bičevanja/Foto: fra Antonio Gospić/ Samostan sv. Frane u Zadru

Svaka od triju relikvija ima papinsku Autenticu koja govori u prilog njihovoj vjerodostojnosti, što je posebno važno zbog toga što potječu iz razdoblja velike raširenosti relikvija u srednjem vijeku.

Potvrda o autentičnosti relikvije/Foto: fra Antonio Gospić/ Samostan sv. Frane u Zadru

Kristov trn u Splitskoj katedrali

Splitska prvostolnica među svoje najvrjednije relikvije ubraja relikvijar Kristove trnove krune i drva križa.

Relikvija svetog križa u Krčkoj katedrali

Pokrajnja kapela krčke katedrale Uznesenja Marijina u 15. stoljeću nazvana je kapelom svetog Križa jer se pretpostavlja da su u njoj čuvane relikvije svetoga križa, zatvorene u mramornoj udubini načinjenoj u obliku svetohraništa, a relikvijar Kristova križa u njoj se i danas izlaže na čašćenje na Veliki Petak.

Komadić Kristova križa u Križevačkoj konkatedrali

U crkvi Svetoga Križa u Križevcima, konkatedrali Bjelovarsko-križevačke biskupije, vjernici svake godine na blagdan Uzvišenja svetog Križa imaju priliku častiti relikviju komadića Kristova križa.

Relikvija svetog križa u Bjelovarskoj katedrali

U bjelovarskoj katedrali sv. Terezije Avilske se od 19. stoljeća svake godine na blagdan Uzvišenja Svetoga križa izlažu relikvije Svetoga križa koje su čuvaju u umjetnički izrađenom relikvijaru. Relikviju je iz Rima donio bogoslov Pavao Kolarić koji je umro na glasu svetosti 1862. godine.

čašćenje relikvije Kristova križa na blagdan Uzvišenja Svetoga Križa u bjelovarskoj katedrali/ Foto: Bjelovarsko-križevačka biskupija

Vjerodostojnost i smisao štovanja relikvija

Tijekom srednjeg vijeka u Crkvi je bilo posebno rašireno štovanje relikvija, među kojima najviše mjesto zauzimaju relikvije povezane s Kristovim trpljenjem.

U našim krajevima relikvije su se tijekom povijesti posebice častile u Zadru, Pagu i Dubrovniku, a hrvatski vjernici u Bosni i Hercegovini također čuvaju nekoliko relikvija.

Velik broj relikvija Muke Gospodinove koje se čuvaju u hrvatskom narodu istovremeno govori o pobožnosti vjernika prema Kristovoj muci te upućuje na potrebu daljnjeg proučavanja vjerodostojnosti relikvija.

Točan broj relikvija u Hrvatskoj nije poznat, njihova povijesna vjerodostojnost je utvrđena s većom ili manjom razinom sigurnosti, a prvo mjesto zauzimaju one s papinskom potvrdom o autentičnosti.

No, pravi smisao štovanja relikvija vrlo zorno tumači primjer Pavla Kolarića koji je kao bogoslov poklonio svojoj biskupiji komadić Kristova križa.

Kada je Pavao umirao od tuberkuloze, njegov duhovnik upitao ga je zašto se ne okrene na bok da si malo olakša trpljenje. Pavao mu je odgovorio: „Isus je bio prikovan na križu i nije se mogao okretati. I ja mu želim biti sličan i, premda bih mogao, ne želim se okretati zato da zajedno s Njime trpim.“

Euharistijsko čudo u Ludbregu

Relikvija Krvi Kristove iz Ludbregu nije povezana s Kristovim raspećem na jednak način kao relikvije koja čuvaju kaplje Kristove Krvi koje su tekle s Njegova križa na zemlju.

Otajstvo Kristove muke, smrti i uskrsnuća uprisutnjuje se u svakoj euharistiji, a u Ludbregu se, Božjom milošću, 1411. godine dogodilo euharistijsko čudo.

relikvijar Predagocjene Krvi Kristove /Foto: Robert Anic/PIXSELL

Svećenik je, služeći misu u kapeli, posumnjao u riječi pretvorbe. Nakon pretvorbe, vino u kaležu se vidljivo pretvorilo u Kristovu Krv te je svećenik ostao zapanjen. Skrivao je čudo, ali na smrtnoj postelji ispovjedio je sve kako se dogodilo, a kalež s Kristovom Krvlju je predao na čuvanje župnoj crkvi Presvetog Trojstva u Ludbregu.

Bulom pape Lava X., izdanom 14. travnja 1513. god., priznata je i potvrđena čudesna pojava Svete Krvi Isusove u kapeli tadašnje srednjovjekovne ludbreške tvrđave. Na prvu nedjelju u rujnu u svetištu Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu slavi se ludbreška Sveta nedjelja, u spomen na ovaj događaj.