„Tragovima našega postojanja“

Izložba pod nazivom „Tragovima našega postojanja – projekti i nacrti katoličkih sakralnih objekata u Bosni i Hercegovini“ autora dr. sc. Šimuna Novakovića, zamjenika ravnatelja Arhiva Bosne i Hercegovine, i više arhivistice Arhiva BiH Sandre Biletić predstavljena je u utorak 21. travnja u zgradi Parlamentarne skupštine BiH u Sarajevu, izvijestila je KTA.

Na više od 150 panoa na izložbi su prikazane katoličke sakralne građevine u Bosni i Hercegovini počevši od ostataka ranovjekovnih bazilika, preko srednjovjekovnih, pa do suvremenih sakralnih građevina. Izložba prikazuje bogatu kulturnu i duhovnu sakralnu baštinu katolika ovoga područja te dodatno podsjeća na višestoljetnu prisutnost Katoličke Crkve na ovim prostorima.

Uz panoe, autori su uredili i tiskali prigodni katalog koji na 213 stranica donosi prikaze koji su izloženi na panoima uz tumačenje na hrvatskom i engleskom jeziku.

Prilikom otvaranja izložbe okupljenima se obratio vrhbosanski nadbiskup i metropolit Tomo Vukšić.

„Katolički je vjerski nauk da sveopća Crkva Kristova u pojavnom smislu u povijesti postoji u partikularnim Crkvama i sastoji se od istih posebnih Crkava. Taj nauk je također neodvojiv od katoličke vjerske istine da sve partikularne Crkve istovremeno postoje u općoj Crkvi i od opće Crkve. Te pak koje su imenovane posebne, odnosno partikularne Crkve, u hrvatskom izričaju nazivaju se biskupije“, kazao je nadbiskup.

Foto: KTA

Napomenuo je „da u svakom od tih oblika organiziranja života u Katoličkoj Crkvi postoji također građevinska djelatnost i prijateljska otvorenost prema konkretnoj kulturi i njezinu izričaju, što za posljedicu ima različite stilove gradnje.“

Prisutnost Crkve Kristove u našim krajevima posvjedočena je već na biblijskim stranicama.

„Tako, na primjer, apostol Pavao, piše da je on, u svojoj misionarskoj službi, Evanđelje Kristovo osobno pronio od Jeruzalema do Ilirika (Rim 15,19), a na drugom mjestu veli da je njegov učenik, koji se zvao Tit, otišao u Dalmaciju (2 Tim 4,10). I važno je napomenuti da su Ilirik i Dalmacija, koje spominje apostol Pavao kao poznate krajeve u Rimskom carstvu, obuhvaćali posebice južne dijelove današnje Bosne i Hercegovine.“

„I jasno je da su u narednom razdoblju također na tom području bile osnivane starokršćanske biskupije te podizane i ukrašavane crkve o čemu do naših dana svjedoče arheološki nalazi. Bilo je to, naravno, u vremenu kad su neki drugi narodi obitavali ove krajeve i kad se na drugim jezicima ovdje slavilo Boga.“

Podsjetio je da su kroz drugu polovinu 1. tisućljeća stradale brojne kršćanske građevine.

„Bilo je to tijekom dugoga procesa doseljenja novih naroda na ova područja, među njima i Hrvata. A nakon što je uslijedilo njihovo prihvaćanje kršćanske vjere, ponovno su podizane crkve i drugi sakralni objekti ali se, nažalost, smjenjivanje valova rušenja i podizanja nastavilo sve do naših dana.“

Objasnio je da su „zbog više puta ponavljane, često grube i tragične, smjene povijesnih valova podizanja i rušenja, života skoro na izdisaju i ponovnoga buđenja“ bitna oznaka katoličanstva na ovim prostorima: kontinuitet Crkve i ispovijedanja katoličke vjere i prepoznatljiv vremenski diskontinuitet postojanja njihovih sakralnih objekata i preskakanje cijelih građevinskih i stilskih epoha.“

„Izložba, nazvana Tragovima našega postojanja, zbog svega rečenoga, je dragocjeno svjedočanstvo prvenstveno o dvadeset stoljeća prisutnosti katoličke vjere na području Bosne i Hercegovine. Uz to, ona svjedoči i o snažnoj vjeri katolika ovih krajeva iz koje je izrasla hrabrost vjerničkoga mentaliteta iznova, to jest skoro pa navika idemo opet Bogu na slavu, čega je jedan od konkretnih izričaja i kontinuitet podizanja novih sakralnih objekata“, zaključio je vrhbosanski nadbiskup.