Iako ove godine vjerničke zajednice neće moći fizički sudjelovati u liturgiji, mnogo prijenosa će im biti dostupno putem televizije, radija ili društvenih mreža. Sve u tekstu odnosi se na redovita slavlja, a u ovom članku donosimo promjene i ograničenja koja su, samo za 2020. godinu, odredili mjerodavna Kongregacija i hrvatski biskupi, kako zajedno, tako i svaki biskup za svoju biskupiju.

Veliki četvrtak

Velikim četvrtkom započinjemo Sveto trodnevlje muke, smrti i uskrsnuća Gospodnjega. Kroz tri dana slavi se jedna jedincata liturgija Kristova vazmenog otajstva.

Danas je dopušteno slaviti samo Misu posvete ulja i Misu Večere Gospodnje. Zabranjene su sve mise bez naroda. Pričest se vjernicima može dijeliti samo u misi. Bolesnici se mogu pričestiti i izvan mise. Na početku večernje službe na Veliki četvrtak, svetohranište je prazno. Kruh za pričest vjernika mora se posvetiti u samom slavlju Mise Večere Gospodnje. U nekoj obližnjoj crkvi, kapeli ili pokrajnjoj lađi uredi se mjesto gdje će se nakon mise pohraniti Presveti Sakramenat, euharistijski kruh za pričest vjernika u liturgiji Velikoga petka.

Na Veliki četvrtak prisjećamo se ustanovljenja sakramenata euharistije i svećeništva i slavimo Misu večere Gospodnje.

Narav vazmenoga trodnevlja ne dopušta izlaganje Presvetoga u pokaznici nakon Mise Večere Gospodnje, nego samo njegovo pohranjivanje. Neka se vjernici pozovu da nakon večernjeg bogoslužja dio noći provedu u molitvi i klanjanju na mjestu s Presvetim Sakramentom. Budući da se Presveti Sakrament pohranjuje radi pričesti vjernika u liturgiji Velikoga petka, prijenos Svetootajstva ne vrši se u crkvama u kojima se na Veliki petak neće slaviti bogoslužje Muke Gospodnje. Darovi za siromahe, sabrani osobito u korizmi kao plod pokore, mogu se donijeti i predstaviti u misnoj procesiji s darovima, dok narod pjeva “Gdje je ljubav, prijateljstvo”.

Veliki petak

Po drevnoj tradiciji, Crkva na Veliki petak ne slavi euharistiju, nego se ona zamjenjuje obredima čitanja ili pjevanja Muke po Ivanu te klanjanjem Križu. Pričest se dijeli samo u obredima Muke Gospodnje, a bolesnicima se može nositi u svako doba dana. Dopušteno je slaviti samo sakramente pomirenja i bolesničkog pomazanja. Liturgija sprovoda može se slaviti, ali bez pjevanja, sviranja orgulja i zvonjenja zvona. Danas, kao i na Veliku subotu, preporuča se slavljenje Službe čitanja i Jutarnje zajedno s pukom. Tom službom, nekoć zvanom “Officium tenebrarum”, vjernicima se nudi da u pobožnom razmišljanju muke, smrti i ukopa Gospodinova iščekuju navještaj uskrsnuća.

U liturgiji Muke Gospodnje neka se, zbog istinitosti i jasnoće znaka, otkriva i za klanjanje izlaže samo jedan križ.

Nakon službe Muke Gospodnje križ koji je u bogoslužju razotkriven neka na prikladnom mjestu bude vjernicima izložen za osobno klanjanje i molitvu. Vjernici su dužni, prema kanonskim propisima, toga dana obdržavati post s nemrsom, a preporučuje se da se on, kao “vazmeni post”, produži sve do vazmenoga bdijenja kao znak iščekivanja Uskrsnuća.

Velika subota

Na Veliku subotu Crkva se zadržava kod Gospodinova groba te u molitvi i postu razmišlja o Njegovoj muci, smrti i silasku u podzemlje.

Božji grob u zagrebačkoj katedrali Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Dopušteno je slaviti samo sakramente pomirenja i bolesničkog pomazanja, a pričest se može dijeliti samo kao popudbina. Velika subota je dan tišine i kontemplacije Kristova silaska nad pakao, a u crkvama se posjećuje “Božji grob”.

Službom svjetla navečer započinje vazmeno bdijenje, koje je majka svih bdijenja. Vazmeno bdijenje može početi ili čim padne noć ili kasnije, a treba završiti prije svanuća nedjelje.

Narav znaka iziskuje da se svake godine u vazmenom bdijenju blagoslivlja nova uskrsna svijeća, napravljena od prirodnoga voska. Uskrsna svijeća kroz čitavo vazmeno vrijeme stoji kod ambona i pali se u svim zajedničkim bogoslužnim činima. Gdje postoji običaj blagoslova uskrsnih jela, neka se ne blagoslivljaju prije vazmenoga bdijenja.

U Službi riječi prisjećamo se velikih Božjih djela kojima je pripremao svijet na dolazak Spasitelja. U Krsnoj službi obnavljamo naša krsna obećanja da bismo, blagujući Tijelo Kristovo, u euharistijskoj službi prešli iz smrti u život zajedno s uskrslim Gospodinom.

Nedjelja Uskrsnuća Gospodinova

Priliči da se u danjoj misi kao oblik pokajničkog čina vrši škropljenje vodom blagoslovljenom u vazmenom bdijenju. Istom vodom neka se napune i posude na ulazu u crkvu. Hvale je vrijedno da se na dan Vazma, zajedno s pukom, slavi svečana Večernja koja nosi krsno obilježje, a upotpunjena je procesijom do krsnog zdenca, čime se vrši spomen na otajstvo krštenja.

Ovogodišnja korizma dolazi do svoga vrhunca. Pitanje je kamo ćemo sada okrenuti svoj pogled – u bolest i smrt koja je za nama ili pobjedu života, nade, dobra i radost koju svojim uskrsnućem donosi Isus iz Nazareta?