Aktualni uzor, sposoban ponuditi valjane pouke za osobe koje se zauzimaju u politici i u društvu, posebno u povijesnom trenutku u kojemu se osjeća potreba za vjerodostojnim i dosljednim vođama – tim je riječima kardinal Reina opisao slugu Božjega Alcidea De Gasperija (1881. – 1954.), predvodeći 28. veljače u Apostolskoj lateranskoj palači zatvaranje biskupijske faze postupka za beatifikaciju toga talijanskog političara, jednoga od otaca ujedinjene Europe.

Baština De Gasperija, laika i oca četiriju kćeri, baština je – kako je rekao kardinal Reina – koja „nastavlja biti svjetionik za buduće generacije“ i pokazuje da „integritet, predanost i osjećaj dužnosti mogu ostaviti neizbrisiv trag u povijesti jedne zemlje“.

Nakon početne faze aktivizma u svrhu administrativne i kulturne autonomije Trentina, u kojemu je rođen, u odnosu na Austro-Ugarsko Carstvo, De Gasperi se borio za priznavanje političkoga sudjelovanja katolika i za viziju države utemeljene na pluralizmu i socijalnoj pravednosti. Dolaskom fašizma i raspadom Narodne stranke režim ga je proganjao te je 1927. godine uhićen i osuđen na četiri godine robije. Kasnije je pomilovan, ali je godinama živio u nesigurnim ekonomskim uvjetima, pronalazeći utočište u Vatikanskoj apostolskoj knjižnici.

Integritet, predanost i osjećaj dužnosti mogu ostaviti neizbrisiv trag u povijesti jedne zemlje

Upravo je u tom razdoblju – napomenuo je kardinal Reina – De Gasperi usavršio svoja politička i društvena razmišljanja, postavljajući temelje za ponovno rođenje političkoga katolicizma u poslijeratnom razdoblju. Nakon pada Mussolinijeva režima postao je jedan od glavnih protagonista u osnivanju Kršćanske demokracije, stranke koja će desetljećima vladati Italijom: on sâm je 8 puta vodio talijansku Vladu.

Obdaren „granitnom“ vjerom – kako je rekao generalni vikar Rimske biskupije – koja je nadahnjivala svaku njegovu političku odluku i djelovanje, De Gasperi se nije ograničio na njezino ispovijedanje u privatnosti, nego ju je pretočio u konkretno zauzimanje u izgradnji pravednoga i solidarnoga društva, uvijek potaknut velikim moralnim integritetom.

De Gasperi se nije ograničio na ispovijedanje vjere u privatnosti

De Gasperijev primjer nas stoga poziva da ponovno otkrijemo vrijednost javne službe, kompetencije i odgovornosti. Njegove misli i njegovo političko djelovanje – primijetio je kardinal Reina – ne pripadaju samo povijesti, nego su resurs za budućnost, uporište za svakoga tko se želi ozbiljno i predano zauzeti za opće dobro.

„Osjećaj za pravednost i besprijekornost bili su obilježje njegova zauzimanja u politici, koju nikada nije iskorištavao za osobne interese, nego ju je uvijek shvaćao kao služenje naciji. Osim toga, pozornost prema najslabijima i zauzimanje za opće dobro pokazuju da kršćanska ljubav za njega nije bila apstraktno načelo, nego konkretna krepost koju valja utjeloviti u političkom životu“, istaknuo je kardinal.

Kardinal Reina je rekao kako njegova vizija Europe, utemeljena na suradnji među narodima, odražavala je uključiv i dalekovidan pristup, u suprotnosti s nacionalističkim podjelama prethodnih desetljeća. Promatrajući granicu kao „most među različitim kulturama“, a ne kao barijeru koja razdvaja, De Gasperi je svoju „metodu“ temeljio na konstruktivnoj raspravi i potrazi za zajedničkim rješenjima, unatoč razdoblju obilježenom polarizacijom i populizmom.

Osim što je bio veliki državnik, bio je čovjek duboke vjere u Boga i moralne ispravnosti

Osim što je bio veliki državnik, bio je čovjek duboke vjere u Boga i moralne ispravnosti. Unatoč teškoćama i kušnjama koje su obilježile njegov život, De Gasperi se sa svim preprekama suočavao u duhu služenja i u kršćanskoj viziji općega dobra, ne gubeći nikada povjerenje u Božju providnost i odlučnost da teži pravednosti.

Kada je nastupila njegova smrt, popraćena dubokom žalošću naroda, posvjedočila je kako nije bio shvaćen samo kao državnik, nego i kao značajan moralni vođa za naciju – istaknuo je Papin generalni vikar za grad Rim.