Iako su najpoznatiji po svojim pjesmama, Božja pobjeda je molitvena zajednica koja ima i drugih karizmi, osim slavljenja. Kao karizmatska molitvena zajednica njeguju posebnu pobožnost prema Duhu Svetomu i zbog toga su odlučili snimiti 11 kratkih razmatranja o Duhu Svetome kako bismo ga svi bolje upoznali. U nastavku donosimo videa o Duhu Svetom objavljena na društvenim mrežama Božje pobjede.
Zbog njihove pobožnosti prema Duhu Svetom prošle godine fratri koji vode e-duhovne vježbe zamolili su ih da pripreme razmatranja o Duhu Svetome. Iz Božje pobjede poručuju da su fratrima zahvalni na tom poticaju jer su time dobili priliku svoje iskustvo Duha Svetoga prenijeti mnogima. “Upravo to je cilj karizmatske obnove u Duhu Svetom – da bude milost za sve, za cijelu Crkvu – kako kaže papa Franjo”, poručuje Maroje Burum, voditelj molitvene zajednice Božja pobjeda.
Nakon što se nekoliko tisuća ljudi pripremalo za svetkovinu Pedesetnice čitajući njihova razmatranja, osjetili su poticaj donijeti te sadržaje dodatno obogaćene i drugima, na nov način. Snimili su 11 kratkih razmatranja o Duhu Svetome na način na koji ga oni kao zajednica upoznaju.
Razmatranja su pripremali Maroje Burum, Ante Bilaver, Ana i Petar Buljan, Marko Blagović i njihov duhovnik don Damir Stojić, a u realizaciji projekta sudjelovalo je puno više članova zajednice.
Svako razmatranje započinje kratkim zazivom Duhu Svetom, slijedi pouka, a sve završava aktualizacijom sadržaja pouke u molitvi. Svaki video ima i podnaslove na engleskom pa ih možete dijeliti i s prijateljima izvan granica Hrvatske.
Pogledajte uvodni video, a na popisu “Upoznaj Duha Svetoga” na njihovu YouTube kanalu moći ćete pronaći i svih 11 razmatranja dan po dan kako budu izlazili do Pedesetnice.
Zašto teolozi Duha Svetoga zovu „nepoznati Bog“ i zašto je on tzv. „zaboravljena osoba Trojstva“? Saznajte u objašnjenju Petra Buljana:
Stranac
Upravo je tim riječima ‘Stranac naše vjere‘ papa Franjo u jednoj svojoj propovijedi nazvao Duha Svetog. Zašto ga teolozi nazivaju nepoznati Bog ili zaboravljena osoba Trojstva? Pa, ima više razloga za to. Ako pogledate nekoliko stoljeća Crkvene prošlosti prije 20. stoljeća možete primijetiti da knjige o Duhu Svetom gotovo nisu postojale. Čak ni knjige o duhovnosti nisu puno spominjale Duha Svetoga, više su govorile o Bogu, o Kristu, o svecima, o molitvi, a jako malo o Duhu Svetom.
Razlog je bio taj što je Duh Svetio bio i ostao najskrivenija osoba Presvetog Trojstva.
Na neki način je zanemarena i Pedesetnica, svetkovina rođendana Crkve. Razlog je bio taj što je Duh Svetio bio i ostao najskrivenija osoba Presvetog Trojstva. Čak njegovo samo ime Duh Sveti, više je nekakav naslov, nekakva titula, nego ime. Zbog svega toga nekako ga nam je teže upoznati.
Još nekako si možemo predočiti Oca i Sina, jer imaju neke sličnosti s našim zemaljskim očevima i sinovima, ali Duh Sveti je nekako bez lica. Kao što je jedan teolog prekrasno rekao: “U Trojstvu Duh Sveti je Misterij u Misteriju. On je Otajstvu u Otajstvu”. Duh Sveti ne želi ostati skriven i ne želi biti stranac u našem životu. On nas poznaje i želi da mi njega upoznamo.
Duh Sveti ne želi ostati skriven i ne želi biti stranac u našem životu.
Mi živimo u vremenu Crkve i uživamo u prisutnosti Duha Svetog u punini. Možemo o Duhu Svetom puno toga reći. U Vjerovanju svake nedjelje ispovijedamo da je Duh Sveti Gospodin i Životvorac, ali danas bi htio prvenstveno naglasiti da je on osoba. On nije nekakva sila, neosobna energija, kako čak i mnogi kršćani misle. Duh Sveti je osoba s kojom moramo uspostaviti živi i osobni odnos.
Duh Sveti je osoba s kojom moramo uspostaviti živi i osobni odnos.
Koliko ja znam energiju ne možete ožalostiti, ne možete prevariti, ne možete joj lagati ili od nje primiti nekakvu opomenu, utjehu, vodstvo, dar. Duh Sveti osim što je osoba objavljuje nam se i kao Ljubav. Mi to kažemo ljubav Oca i Sina. Duh Sveti je božanska osoba koja u svojoj naravi jest ljubav. Konačno Duh Sveti u svojoj naravi jest Dar. Čežnja Duha Svetoga jest da bude darovan. Darovan nam je na krštenju i upravo tim darom mi smo postali djeca Božja. Ovo je dobro vrijeme reći: “Duše Sveti, dobrodošao”.
Duh Sveti u Bibliji ima nekoliko naziva, i uglavnom znamo one koji se najčešće ponavljaju: Duh Božji, Duh Gospodnji, Duh Istine, Duh Branitelj, Sila odozgor… U Vjerovanju kažemo da vjerujemo u Duha Svetoga, Gospodina i Životvorca… No, Duh Sveti zove se još i Duh posinstva i Isus za njega kaže da je Obećanje Očevo. U ovoj epizodi saznajte – što je to Bog obećao i zašto baš Duh posinstva. U nastavku prenosimo razmatranje koje govori voditelj molitvene karizmatske zajednice Maroje Burum:
Duh posinstva
Meni je bilo čudesno kada sam pročitao da se Duh Sveti zove još i Duh posinstva i da za njega Isus kaže da je Očevo obećanje. Sveti Pavao u Poslanici Rimljanima kaže da nismo primili Duha robovanja, nego ‘Duha posinstva u kojem kličemo Abba! Oče! i da je taj Duh znak da smo djeca Božja‘.
Isus nam pokazuje što će se nama dogoditi na dan našega krštenja osim oproštenja istočnog grijeha, Duh Sveti će sići na nas i Bog Otac će proglasiti s neba da smo njegova ljubljena djeca.
Naš rođendan nije najvažniji dan našega života. To je krštenje. Na dan našega rođenja rodili smo se na ovome svijetu, ali na dan našega krštenja, nanovo smo se rodili iz vode i duha u Božju obitelj i za vječnost. Zato je krštenje jedno od najljepših poruka Svetoga pisma. Duh posinstva, Duh Sveti je obećanje Očevo.
Po našem krštenju mi se rađamo u novu obitelj, Božju obitelj.
Po našem krštenju mi se rađamo u novu obitelj, Božju obitelj. Zato nas i Isus uči moliti Oče naš, jer je on sam dolazio pred njega kao njegov Sin. I on nam otkriva tu duboku, intimnu, veliku, ogromnu istinu o našem identitetu. istinu koja može potpuno promijeniti naš život, ako joj povjerujemo. Mi smo dijete koje kad se moli dolazi pred svog nebeskog Oca, pred svog nebeskog Tatu.
Jesmo li ikada zastali i krenuli tražiti Boga u molitvi: “Bože, pa što to znači za mene? Što znači da sam ja tvoje dijete?”. Jesi li ušao u svoju sobu, zatvorio vrata i molio: “Oče, kako ću ja biti tvoje dijete?” Jesi li čitao Sveto Pismo i što ono kaže kakav je Bog Otac? Jer jedno je znati, a drugo je kada se to znanje spusti u tvoje srce i oblikuje tebe i tvoj život. Tek u Duhu kojeg smo primili možemo klicati Abba, Oče. Samo Duh u nama može učinit da to siđe iz našega razuma i znanja u naše srce i biće i da te riječi prožmu naše biće.
Samo Duh može učinit da pred Boga Oca dođemo kao dijete koje njegov Tata uvijek voli.
Samo Duh može učinit da pred Boga Oca dođemo kao dijete koje njegov Tata uvijek voli. Tvoj nebeski Tata je savršen Tata i on uvijek voli svoje dijete. Do kraja. Do smrti na križu.
U ovom videu saznajte što je to što je apostole učinilo gorljivim svjedocima i što su to iskusili na dan Pedesetnice da su pohrlili van i počeli naviještati i činiti veličanstvena djela Božja.
Novo rođenje
Toliko sam se puta pitao kako postoji puno nas koji se deklariramo kao kršćani, katolici, a da se to ne vidi u našem životima. Čitajući Djela apostolska i izvještaje o prvoj Crkvi, vidimo veliku vjeru i gorljivost apostola i učenika, silna djela i čudesa. Ozdravljali su, oslobađali u ime Isusovo, propovijedali su i tisuće duša privodili k vjeri. I u konačnici, gotovo svi su položili život za Isusa.
Činimo li i mi danas tako silna djela Božja kakva je činila prva Crkva? Ne činimo djela Božja ni približno koliko bismo mogli i koliko smo pozvani i što bismo mogli kada bismo imali samo malo više vjere i predanja u Duha Svetoga.
Toma Akvinski je došao do zaključka da je moguće primiti sakramente, a da se njihova milost ne očituje u životu vjernika.
Naš Katekizam nam govori kako smo na sam dan potvrde primili puni izljev Duha Svetoga kao i apostoli na dan Pedesetnice. Sv. Toma Akvinski je došao do zaključka da je moguće primiti sakramente, a da se njihova milost ne očituje u životu vjernika. Što znači da je sakrament valjano primljen, a da se njegovi plodovi u nama jednostavno ne vide, ne očituju se. To je kao da smo primili jedan predivan dar, jedan paket, jedan poklon kojega nikada nismo otpakirali i počeli ga koristiti. Upravo zbog toga nam je potreban novi zahvat Duha Svetoga koji će probuditi već primljenu, ali uspavanu milost krštenja i svete potvrde.
Krštenje u Duhu nije nikakav novi sakrament, nego novi zahvat Duha Svetoga koji raspiruje milost krštenja i svete potvrde i nas osposobljava da živimo svoj kršćanski poziv u onoj punini.
Krštenje u Duhu nije nikakav novi sakrament, nego novi zahvat Duha Svetoga koji raspiruje milost krštenja i svete potvrde i nas osposobljava da živimo svoj kršćanski poziv u onoj punini. Plod krštenja u Duhu Svetom je duboko iskustvo Božje ljubavi, duboka svijest da smo ljubljena djeca, djeca Božja, zatim ljubav prema čitanju Svetog pisma, žar za euharistijom, žar za evangelizacijom.
Papa Franjo krštenje u Duhu Svetom naziva milošću za cijelu Crkvu. Na nama je da uđemo s Marijom i cijelom Crkvom u Gornju sobu i vapimo Očevo obećanje.
Molitva je razgovor s Bogom. A Duh Sveti želi biti naš Učitelj molitve – želi nam pomoći ostvariti taj razgovor i razviti intiman i blizak odnos s Ocem. Svaki molitveni put je jedinstven, a Duh Sveti ga razvija i pomaže osoban molitveni život svakog vjernika. On nas uči moliti u svoja četiri zida, uči nas moliti u crkvi i s Crkvom. Razmatranje o Duhu Svetom četvrti dan donosi vam Ante Bilaver, voditelj katoličke karizmatske zajednice Božja pobjeda.
Učitelj molitve
Temeljni stav za molitvu je poniznost. Postoji puno prepreka u molitvi, ali ništa što Duh Sveti ne zna i ne može riješiti. U Katekizmu čitamo da ima toliko molitvenih putova koliko ima molitelja. Tvoj molitveni put je jedinstven i samo ga ti možeš ostvariti. Ono što ti donosiš u molitvu je tvoje srce, a ono je sve što ti jesi i što imaš.
Duh Sveti nas uči moliti u svoja četiri zida, uči nas moliti u Crkvi i s Crkvom. Duh Sveti nas želi naučiti moliti iz identiteta, a to znači da molimo kao sinovi i kao kćeri, kao baštinici. Onima kojima po krštenju pripada baština Oca.
Duh Sveti nam otkriva Isusa kao najbolji model molitelja.
Duh Sveti nam otkriva Isusa kao najbolji model molitelja. Ono što je mene oduševilo u molitvi je to da mi Bog govori i da mogu čuti njegov glas. Bog nam želi govoriti. Svaka molitva može biti susret pun iznenađenja.
Kad naučimo moliti s Duhom Svetim i u Duhu Svetom svaka molitva će biti susret s Tatom, s Bogom Ocem u Očevoj kući, u njegovom zagrljaju, u njegovom srcu gdje se otkriva istina o meni. Njegova prisutnost oblikuje u meni njegovu prisutnost.
Petar Buljan kazao je da živimo u svijetu koji je izgubio osjećaj za grijeh i osjećaj za istinu. Zato mi u svom životu trebamo nekoga tko će nam otkriti naš grijeh kojeg smo zaboravili, ili tko će nam ukazati na grijeh kojega nismo svjesni. Također trebamo nekoga tko će nas dovesti do istine. Radosna je vijest što nas Isus nije ostavio kao siročad, da lutamo po svijetu izgubljeni, preplašeni, ili da robujemo grijehu. Dao nam je Branitelja.
Onaj koji otkriva
Između Isusa i nas stoji grijeh. On narušava naš odnos s njim. On nas odvaja od Isusa i dar je Duha Svetoga da znamo što je grijeh. Neprijatelj nas želi osuditi, ali Duh Sveti nas brani tako da u nama prokaže i razotkrije naše grijehe kako bismo se mogli pokajati i tražiti oproštenje. I tako obnoviti odnos s Isusom.
Bog koji je otkrio moj grijeh je ujedno i onaj koji ga prašta.
Bog koji je otkrio moj grijeh je ujedno i onaj koji ga prašta. Također, On je i onaj koji je platio cijenu za taj grijeh. Bog nam je svima dao dar savjesti da nas usmjerava na dobro.
Duh Sveti kada nas uvodi u istinu vodi nas do osobe Isusa Krista, jer je Isus za sebe rekao da je on Put, Istina i Život.
Neprijatelj čovjeka od početka je lažac i on vam želi nastaviti lagati. Moramo moliti Duha Svetoga da dođe i danas uputi i uvede u svu istinu. Kada Duh Sveti to čini on nas ne vodi do neke ideje, jer istina nije neka agenda, neka ideja, neka filozofija, Istina je osoba. Duh Sveti kada nas uvodi u istinu vodi nas do osobe Isusa Krista, jer je Isus za sebe rekao da je on Put, Istina i Život.
Duh Sveti sigurno želi jednu stvar, da gradimo život na Isusovoj istini, na istini crkvenog nauka.
Na sam spomen Duha Svetoga, svi pomislimo na darove Duha Svetoga. I to je ispravno. Kao što smo rekli u prvom videu, sam Duh Sveti je dar kazao je don Damir Stojić. Svi smo primili dar Duha Svetoga, to jest sedam darova Duha Svetoga na dan svoje krizme. Sigurno već znate da su to: mudrost, razum, savjet, jakost, znanje, pobožnost i strah Božji. Ovaj popis darova dolazi nam ravno iz Svetog pisma, iz Starog zavjeta, kod proroka Izaije koji opisuje Mesiju koji će doći.
Darovi
Mudrost, uvijek dolazi prva to je znanje i sud o božanskim stvarima i moć usmjeravanja od ljudske prema božanskoj istini. Mudrost nam pomaže razlikovati dobro od zla.
Razum je dar koji nam pomaže da proniknemo vječne istine koje su nam važne za spasenje. Dar razuma nam pomaže da vidimo Boga.
Savjet je dar koji ide u dva smjera. Pomaže nam da nas Bog vodi u stvarima koje su potrebne za spasenje, ali isto tako da i mi pomažemo drugim ljudima na putu spasenja, dajući pravi savjet.
Jakost je čvrst stav da činimo dobro, a izbjegavamo zlo. Posebno u trenucima kušnje i napasti. Važno je imati dar jakosti kada smo u trenucima napasti, kada možemo birati dobro, a izbjegavati zlo.
Važno je imati dar jakosti kada smo u trenucima napasti, kada možemo birati dobro, a izbjegavati zlo.
Znanje je dar koji nam pomaže donositi ispravni sud u stvarima vjere kako bi ispravno djelovali da nikada ne zalutamo s puta pravednosti.
Pobožnost je dar koji nam pomaže da se klanjamo samo Bogu sa sinovskom ljubavlju, a strah Božji to je onaj sinovski strah gdje se klanjamo Bogu i izbjegavamo svaku odvojenost od Boga.
U ovom videu saznajte kako nam darovi Duha po svetoj Potvrdi pridonose rastu i produbljenju naše krsne milosti.
Svijet je često u Svetom pismu prikazan kao vinograd u koji Isus zove svoje radnike. U vinogradu ne možemo raditi goloruki, već su nam potrebni razni alati. Bog je namijenio dati nam nešto za rad u Njegovu vinogradu. I to su karizme.
Karizme
Karizme mogu biti jednostavne, ali mogu biti izvanredne, čudesne. One su dar koji koristi Crkvi izravno i neizravno i njima izgrađujemo Crkvu, a Crkva smo i svi mi. Njima činimo dobro drugima i cijelom svijetu.
Karizma je nezaslužena milost. Ona je dar jer ju daje Duh sveti. Karizama je alat koji je Gospodin darova nama, svojoj djeci.
Duh koji je u nama daje da činimo nešto što je izvanredno, na primjer da kažeš spoznaju što se dogodilo u nečijem životu ili da moliš za fizičko ozdravljenje da se ono dogodi.
Karizma baš zato znači milost jer nije ničim zaslužena.
Nažalost, o tom daru duha se premalo govor. Osim što nas je Bog obdario prirodnim talentima da u nečemu budemo jako dobri, da nam nešto ide od ruke, obdario nas je posebnim milostima. Karizma baš zato znači milost jer nije ničim zaslužena. To znači da ona ne znači da si u nečem bio jako dobar pa će te Duh sveti nagraditi i nije rezervirana za one koji su sveti i posebni. Ona je besplatna i Duh Sveti daje kako hoće jer mu je jako stalo da se posluži nama kako bi došao do svih ljudi, kako bi On pokazao svoju ljubav na tako izvanredan način i da njima izgrađuje svoj narod.
U ovom videu saznajte više o karizmama koje nam Duh Sveti daruje te kako one koriste za izgradnju Crkve, dobro ljudi i potrebe svijeta.
Plodovi Duha Svetoga su Božja karakteristika i Njegova narav, očitovana u osobi Isusa Krista. Isus je u punini utjelovio svih devet plodova Duha Svetoga. Budući da smo primili sinovstvo po krštenju i darove Duha Svetoga na dan svete krizme, i mi možemo za ovog života posjedovati plodove Duha Svetoga.
Plodovi
Plodovi Duha Svetoga su Isusove osobine. Budući da smo mi primili sinovstvo po krštenju i darove Duha Svetoga na dan krizme i mi možemo za ovoga života posjedovati plodove Duha Svetoga.
Dakle, plodovi Duha Svetoga su one karakteristike koje se rađaju u nama po krštenju, po primitku Duha Svetoga i življenje kršćanskog života.
Sveti Pavao je rekao: “Ne živim ja, nego Krist živi u meni!”. A kada On boravi u nama dobar plod mora doći. Dakle, plodovi Duha Svetoga su one karakteristike koje se rađaju u nama po krštenju, po primitku Duha Svetoga i življenje kršćanskog života. Dok nam darovi Duha Svetoga omogućuju ono što je Isus činio, plodovi Duha Svetoga su dokaz da smo mi slični Isusu.
Plodovi Duha Svetoga su najjasniji vanjski znak prisutnosti Duha Svetoga u našem životu.
Plodovi Duha Svetoga su najjasniji vanjski znak prisutnosti Duha Svetoga u našem životu. Darovi Duha Svetoga su oruđe ili alat koji omogućuju plodove duha Svetoga.
U ovom videu saznajte više o darovima Duha Svetoga i kako nam oni pomažu u našem životu i poslanju. U evanđelju mnogo izvještaja posvećeno je Isusovoj službi ozdravljanja. Sve je krenulo krštenjem na Jordanu kad je na Isusa sišao Duh Sveti, u čijoj snazi On započinje svoje javno djelovanje.
Ozdravitelj
Sva čuda koje je Isus učinio dogodila su se nakon krštenja. Vidimo ključnu ulogu Duha Svetoga u Isusovom poslanju.
Sva su ozdravljenja očitovanje Duha Svetoga i izraz milosrdne i ljubazne dobrote Božje. Isus je bolest držao kao posljedicu grijeha i znakom Sotonine moći nad ljudskim bićima od kojih ih je On došao osloboditi. Gledao je cjelovitog čovjeka i ozdravljao ga na duhu, duši i tijelu.
Ozdravljenja nisu samo dokaz da je Isus Mesija, nego su redovna djela Božja, redovna pojava Kraljevstva Božjeg.
Ozdravljenja nisu samo dokaz da je Isus Mesija, nego su redovna djela Božja, redovna pojava Kraljevstva Božjeg. Ona su u Svetom pismu predstavljena jednostavno kao Radosna vijest na djelu.
U sili Duha Svetoga uskrsli Gospodin i danas u Crkvi nastavlja činiti djela ozdravljanja i spasenja kakva je činio tijekom svog zemaljskog života. Katekizam poučava da nas Krist u svojim sakramentima nastavlja doticati da nas izliječi i da Crkva vjeruje u oživljujuću prisutnost Krista koji je liječnik duša i tijela.
Katekizam poučava da nas Krist u svojim sakramentima nastavlja doticati da nas izliječi i da Crkva vjeruje u oživljujuću prisutnost Krista koji je liječnik duša i tijela.
U ovom videu saznajte o ključnoj ulozi Duha Svetoga u Isusovom poslanju, te poslušajte kratka svjedočanstva o Bogu, Duhu Svetom, koji ozdravlja.