Kolekta, koja se tradicionalno prikuplja na Veliki petak, glavni je izvor prihoda za održavanje života u Svetoj Zemlji.
Kolekta za Svetu Zemlju rezultat je papinih želja da povezanost između svih kršćana i Svete Zemlje ostane čvrsta, prenosi internetska stranica Kustodije Svete zemlje.
Darovi koje su prikupile župe i biskupije šalju se preko Povjerenika za Svetu Zemlju u Kustodiju Svete Zemlje. Ovi se darovi koriste za održavanje svetih mjesta i uzdržavanje kršćana u Svetoj Zemlji.
Kustodija, zahvaljujući prikupljenim darovima, može održavati i nastaviti važnu misiju i dano joj poslanje: čuvati i očuvati sveta mjesta, kamenje sjećanja i očuvati prisutnost kršćana, živog kamenja Svete Zemlje, kroz mnoge zajedničke aktivnosti.
Povijest kolekte za Svetu Zemlju
Tijekom prošlih stoljeća pape nisu samo obnovili svoje povjerenje franjevcima, potvrđujući njihovu ulogu legitimnih čuvara Svetih mjesta, koju im je dodijelila Sveta Stolica 1342. godine, već su ih i podržali u svim aspektima njihova života: na vjerskoj razini, ali i ekonomskoj, socijalnoj i političkoj.
Dovoljno je sjetiti se dane im ovlasti liječenja u bolnici na gori Sionu na pomoć bolesnih i potrebitih ljudi, a u sljedećim stoljećima i povlastica, oprosta, obrane njihovih prava, itd. Više od stotinu papinskih bula odnosi se na Svetu Zemlju, kao i jednak broj uredbi i pisama Kongregacije za nauk vjere koja sinovima svetoga Franje pomaže u njihovoj misiji u Svetoj zemlji.
Papa Pavao VI. dao je veliki zamah ovoj inicijativi
Temeljni aspekt ove stalne potpore bila je i jest “Kolekta za Svetu Zemlju”, poznata i kao “Collecta pro Locis Sanctis” – Kolekta za Sveta mjesta. Pape su kroz cijelu povijest intervenirali u korist Svetih mjesta i potreba kršćana koji žive u Isusovoj zemlji. U posljednje je vrijeme papa Pavao VI. svojom apostolskom pobudnicom Nobis in animo od 25. ožujka 1974. dao presudan poticaj za Svetu Zemlju.
U skladu sa svojim prethodnicima, proširio je rad franjevaca i inzistirao na potrebi veće suradnje kršćanskog svijeta, budući da su, posebno od početka devetnaestog stoljeća, franjevci povećali svoje “socijalne, karitativne, kulturne i dobrovoljne aktivnosti” u Svetoj Zemlji, a tamošnji kršćani nemaju dovoljno sredstava.
Papa Pavao VI., nakon isticanja da su se “Manja braća u povijesti izravno obraćala i velikima i skromnima kako bi sakupili milostinju te da su redovnici određeni za ovo djelo dobili i službeni naslov prokuratora ili povjerenika za Svetu Zemlju”, naglašava kako su se u suvremeno doba potrebe povećale i zbog toga se pape brinu i za kolektu “pro Terra Sancta” – “za Svetu Zemlju”.
Odluke i odredbe Pavla VI.
1. da će se u svim crkvama na Veliki petak ili koji drugi dan prikupljati prilozi koji će biti namijenjeni “održavanju ne samo Svetih mjesta, već i svih pastoralnih, socijalnih, obrazovnih i socijalnih djela koja Crkva provodi u Svetoj Zemlji u korist braće kršćana i tamošnjeg stanovništva”;
2. “kolekta će se dostaviti najbližem povjereniku za Svetu Zemlju, čije je djelovanje bilo toliko vrijedno u prošlosti, a vjerujemo – nastavlja Papa – da još uvijek vrijedi i funkcionira, ili će se dostaviti na bilo koji drugi odgovarajući način”;
3. Kongregacija za Istočne Crkve odobrit će da “Kustodija Svete Zemlje i lokalna crkvena vlast, s obzirom na svoje nadležnosti, mogu nastaviti svoj rad, učvrstiti ga i dalje razvijati”.
Proteklih je desetljeća Kongregacija za Istočne Crkve posebno bila zadužena, u ime Svete Stolice, prikazati potrebe Svete Zemlje i provoditi propise koje je donio papa Pavao VI., uključujući i one koji se odnose na Povjerenike.
U posljednjih nekoliko godina, 80% kolekte koje su franjevci primili bilo je namijenjeno pastoralnom i socijalnom radu, a samo 20% svetištima. Važno je naglasiti da Kustodija prima samo 65% prikupljenih sredstava, dok je preostalih 35% predviđeno za druge institucije koje djeluju u Svetoj Zemlji. Djelatnosti Latinskog patrijarhata, po mandatu Svete Stolice, podržavaju vitezovi Svetoga groba i druge institucije.