Ovo istraživanje promišljanja bogoslova svake godine nalaže Biskupska konferencija SAD-a (USCCB), odnosno njezino Tajništvo za svećeništvo, posvećeni život i zvanja.

Podatci su prikupljeni od oko 400 ispitanika, od ukupno njih 475, što predstavlja oko 80% ređenika. Od njih će većina (83%) postati dijecezanskim svećenicima, dok će preostalih 17% stupiti u redovničke svećenike.

Podaci su pokazali kako je snažna obitelj još uvijek jedan od najvažnijih zajedničkih čimbenika među ređenicima. Njih 95% izjavilo je kako su ih odgojili biološki roditelji, dok su njih 88% odgojili roditelji koji su bili u braku. Ovo je važna točka jer je prosječni bogoslov naveo kako je osjetio svoj duhovni poziv sa 16 godina, dok je još živio s roditeljima. Nekih 80% izjavilo je kako su im oba roditelja katolici.

Ipak, postojao je veliki jaz koji se mogao vidjeti između trenutka kada su osjetili svoja zvanja i vremena kada su zaređeni za svećenike. Utvrđeno je kako je prosječna dob ređenika 34 godine, što implicira da su se ovi muškarci bavili svojim zvanjima gotovo pola života.

Glede demografskih podataka, većina ispitanika (67%) bili su bijelci, a sljedeća najveća skupina bili su Latinoamerikanci s 18%. Stanovnici azijskih otoka činili su 11% klase 2024., a Afroamerikanci su ih slijedili s 2%.

Čak 23% kandidata bili su rođeni u inozemstvu, a najčešće zemlje podrijetla navedene su: Meksiko (5%), Vijetnam (4%), Kolumbija (3%) i Filipini (2%).

Utvrđeno je kako je ohrabrenje još jedan čimbenik koji je imao velik utjecaj na one koji slijede svoj poziv. Devet od 10 ispitanika izjavilo je kako ih je ohrabrila barem jedna osoba koja im je bila važna, a mnogi su rekli kako im je ohrabrenje njihova župnika najviše pomoglo.

Čini se i kako ne škodi niti biti blizak apostolatu budući da je 71% ispitanika reklo kako su bili poslužitelji kod oltara/ministranti prije ulaska u sjemenište. Daljnjih 48% provelo je vrijeme kao lektori, 41% kao akoliti, a 32% kao katehete.

Izvor: Nedjelja.ba