Povjesničar Jareb objašnjava da je u Nacionalu br. 1463 od 5. svibnja 2026., autor Boris Pavelić najavio izlazak dviju knjiga publicista Franje Maletića, pri čemu će u jednoj od njih biti objavljena dva pisma nadbiskupa Stepinca papi Piju XII. iz proljeća 1941., koja Nacional „ekskluzivno predstavlja“ i koja su navodno u Hrvatskoj neobjavljena.

Pavelić navodi da je Stepinac ta dva pisma papi poslao „u svibnju i lipnju 1941.“ te da je u njima „opširno analizirao političke prilike u tada novoproglašenoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH), iznio vlastita zapažanja o njezinoj vlasti i poglavniku Anti Paveliću te Piju XII. preporučio da Vatikan prizna NDH, a Katolička Crkva surađuje s novim vlastima“, te navodno pritom Stepinac iskazuje „posvemašnju ravnodušnost, ako ne i nešto teže, prema sudbini nekatoličkih inovjeraca, naročito pravoslavaca, ali i Židova“.

Autor članka opetovano ističe da Nacional posjeduje faksimile pisama koji, kako tvrdi, nedvojbeno otkrivaju da ih je papa Franjo učinio dostupnim „Mješovitoj komisiji hrvatskih katoličkih i srpskih pravoslavnih stručnjaka na zajedničko razmatranje lika kardinala Alojzija Stepinca, nadbiskupa zagrebačkog“.

Pismo / Foto: Glas Koncila

Uplitanje pape Franje

Pavelić na više mjesta donosi navode iz pisama, no ne mislim da je riječ o izravnom prijevodu s talijanskoga na hrvatski jezik.

„Neki pojmovi i konstrukcije, primjerice pojam slovenački svećenici, upućuju na pretpostavku da je riječ o donekle pohrvaćenoj inačici prijevoda na srpski jezik tih pisama, koje su uz prijepis na talijanskom izvorniku dobili svi članovi spomenute Komisije posljednjega dana zasjedanja 13. srpnja 2017., pa i autor ovih redaka. Zbog toga komisija nije mogla, odnosno nije imala vremena, raspravljati na njihovu temelju“, navodi dr. sc. Jareb.

„Uz to je konstrukcija da je papa Franjo dao ta pisma Komisiji isto tako netočna jer su ih pronašli srpski istraživači kojima je u proljeće te godine na zahtjev srpske strane iste Komisije omogućeno istraživanje fondova iz pontifikata pape Pija XII., tada još zatvorenih za istraživače.“

Povjesničar također ističe da nije točna ni tvrdnja da su pisma dosad bila nepoznata u Hrvatskoj s obzirom na to da su, kako navodi, „ekstenzivno citirana u medijima u proljeće 2021.“

Mons. Batelja: „Nema tajni ni spletaka!“

Na temu Stepinčevih pisama govorio je i mons. Juraj Batelja, generalni postulator za kauze beatifikacije i kanonizacije Zagrebačke nadbiskupije, tijekom proljetnog susreta hrvatskih studenata 10. svibnja u hrvatskoj crkvi sv. Jeronima u Rimu.

Istaknuo je „da u ‚gnijezdima‘ pod vatikanskim svodovima nema pisama, nema tajni ni spletaka, nema urote kojima bi se željelo nauditi bilo kojem čovjeku, a kamoli nekom narodu, kako se izdašno lažno promiče“, prenosi IKA.

Da, postoje Stepinčeva pisma u Vatikanskim arhivima. To su pisma prepuna ljubavi prema Bogu i bližnjemu, prema hrvatskom narodu i svakom drugom narodu, jer veliko i malo stvori Bog.

Zar je grijeh ljubiti vlastiti narod i njegovu državu?“

Kip blaženog Alojzija Stepinca / Foto: Slaven Branislav Babic/PIXSELL

„Prije 80 godina blaženi je Stepinac na onom ‚prežalosnom‘ procesu rekao svojim tužiteljima, ne kao političar, nikako kao ustaša, jer on to nije bio, nego kao duhovni pastir, odgovoran za povjerene mu besmrtne duše:

‚Ja bih bio ništarija da nisam osjetio bilo svoga hrvatskog naroda koji ima pravo na svoju slobodu, na svoju državu, kao i svaki drugi narod?‘

Što god je blaženi Stepinac činio, učinio je poučljiv poticajima Duha Svetoga. Zato je mogao ustvrditi i nama poručuje: ‚Ne bi smjelo biti dana u našem životu da se ne preporučimo Bogu Duhu Svetome.‘ To je potkrijepio riječima da bi bila ‚strašna stvar opirati se milosti Duha Svetoga‘“, poručio je mons. Batelja.

Cijeli članak dr. sc. Marija Jareba možete pročitati na mrežnoj stranici Glasa Koncila. 

Objavljena knjiga o navodnom Stepinčevu pismu Papi