Razvoj tehnologija pospješio je i količinu dezinformacija u javnom prostoru. Kako se u masi nikad dostupnijih i bržih informacija može snaći prosječan konzument medija? Kako razlikovati istinu od polovične istine ili čak potpune laži? Kakve novinare obrazujemo? I što čini Agencija za elektroničke medije da bi potaknula kvalitetno novinarstvo? O tim temama, potaknuti projektom HKS-a „Glas istine", razgovarali smo u Argumentima u srijedu 6. prosinca s doc. dr. sc. Lanom Ciboci Perša s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, članicom Vijeća za elektroničke medije Anitom Malenica te s urednicom portala Hrvatske katoličke mreže Dianom Tikvić.
Dezinformacije, istaknula je dr. Ciboci Perša, postoje otkad postoji ljudska komunikacija. Konstatirala je da su se one širile oduvijek pa više rekla o projektu “Glas istine”.
“Budući da dezinformacije postoje u svim područjima, mi smo prilikom prijave na natječaj odlučili da ćemo se posvetiti isključivo vjerskim temama, a s obzirom na broj vjernika koji se izjašnjavaju u Hrvatskoj, smatramo da je to izrazito važna tema. Prilikom raspisivanja projekta spojili smo se s našim partnerima – Hrvatskim katoličkim radijem, Hrvatskim društvom katoličkih novinara i medijskim profesionalcem, kolegom Ivicom Zadrom i zajedno ćemo, kroz godinu i pol koliko traje projekt, provjeravati aktualne činjenice, a mi na Odjelu za komunikologiju provjeravamo sve vijesti iz digitalnog medijskog prostora koje se Katoličkom Crkvom u Hrvatskoj. Analizirat ćemo sve informacije unazad čak tri godine, da bismo vidjeli koliko se često dezinformacije pojavljuju u našem medijskom prostoru”, objasnila je dr. Ciboci Perša.
Prilikom prijave na natječaj, odlučili smo da ćemo se posvetiti isključivo vjerskim temama, a s obzirom na broj vjernika koji se izjašnjavaju u Hrvatskoj, smatramo da je to izrazito važna tema.
Otkad Hrvatska katolička mreža postoji, katolički su novinari u kontaktu s publikom shvatili da je mnoštvo informacija nepoznato. “Kako vrijeme prolazi, shvatili smo da je katehizacija sve slabija i da ono što smo naučili još u osnovnoj školi kao odrasli više ne živimo. Prvenstveni nam je cilj stoga bio educirati one koji nas svakodnevno prate, ali i naše kolege u medijima. Mislim da je više pitanje nepoznavanja vjerskih istina nego što je stvar manipulacije. Ovim nam projektom nije cilj prokazivati one koji ne znaju, već jednostavno ponuditi istinu”, zaključila je Tikvić.
Članica Vijeća Malenica kazala je kako Agencija za elektroničke medije nastoji pomoći medijskoj industriji inicijativama poput projekta “Poticanje novinarske izvrsnosti”.
Ne možete graditi kvalitetno novinarstvo ako nemate ‘sijedih glava’ u redakciji, ako nemate srednje generacije i ako nemate mladih ljudi. Mladi ljudi moraju učiti od tih srednjih i starijih generacija.
“Mislim da smo time pomogli ne samo kolegama u nezavidnoj materijalnoj situaciji, već i da smo osnažili novinarske redakcije. Putem ovog projekta u tri smo godine u prostor elektroničkih publikacija uputili više od tri tisuće tekstova i kolegama podijelili gotovo četiristo tisuća eura. Kvalitetno novinarstvo svojevrsni je fact-checking jer ako osnažujete da istražuju, da rade na temama dugo pa da im se greške potkradaju što manje, to onda doprinosi kvaliteti unutar javnog prostora”, rekla je pa dodala i što prepoznaje kao glavni problem u hrvatskom novinarstvu.
Foto: HKM // Anita Malenica, Lana Ciboci Perša, Diana Tikvić i Dijana Kopjar Mucak
“To je nedostatak institucionalnog pamćenja. Znači, vi ne možete graditi kvalitetno, solidno novinarstvo ako nemate ‘sijedih glava’ u redakciji, ako nemate srednje generacije i ako nemate mladih ljudi jer na njima svijet ostaje. Ti mladi ljudi moraju učiti od tih srednjih i starijih generacija jer institucionalno pamćenje daje sigurnost novinaru.
Mediji više nisu atraktivni kao nekoć i malo mladih ljudi danas razmišlja o novinarstvu kao o poslu iz snova. Međutim, oni koji se za novinarstvo ipak odluče, to su ljudi koji su novinari u duši.
Komentirala je i zašto su dezinformacije u medijskom prostoru pogubne za diskurs o svakoj temi, uključujući i teme vjerske naravi. “Dezinformacije uglavnom leže na emocijama. Dezinformacija udara na emocije ljudi. Kad imate činjenicu koja je ‘umočena’ u emocije čovjek će kao emotivno biće lakše posegnuti za dezinformacijom, a kod vjere je to posebno zanimljivo. Kao katolikinju smeta me velika odioznost prema Katoličkoj Ckrvi”, primijetila je Malenica i naznačila kako sve vjerske zajednice ne uživaju takav tretman.
Sugovornice su se složile da novinari trpe različite pritiske, da su potplaćeni i učestalo pod stresom, no da struka zbog toga neće propasti. “Mediji više nisu atraktivni kao nekoć i malo mladih ljudi danas razmišlja o novinarstvu kao o poslu iz snova. Međutim, oni koji se za novinarstvo ipak odluče, to su ljudi koji su novinari u duši i oni će raditi ono pravo novinarstvo – a upravo to je glas istine”, kazala je Tikvić.
Emisiju Argumenti u cijelosti pogledajte ispod članka.