U ovom vremenu mi kršćani duhovno se pripremamo na proslavu Kristova rođenja nastojeći osvijestiti taj povijesni događaj i približiti ga svakom čovjeku. Ujedno je to i priprava za drugi slavni Kristov dolazak. Bogoslužje je protkano vapajima i čežnjom starozavjetnih pravednika za Spasiteljem i novozavjetnim apokaliptičnim zazivom Dođi, Gospodine Isuse. Liturgijski tekstovi potiču na pokoru i obraćenje, pobuđuju osjećaj samoće i zapuštenosti prožete radošću i nadom da će doći Spasitelj. Izaija kliče Obratite se, ne bojte se, evo Boga vašega da vas spasi. Događaj ljepote i draži toga svetog vremena čežnje i iščekivanja remeti prerano puštanje božićnih pjesama.

U vezi s nazivom toga crkvenoga vremena ima jezičnih pa i pravopisnih zanimljivosti. Riječ došašće hrvatska je riječ, a advenat je iz latinskoga adventus. Jedna i druga odišu starinom. U hrvatskom se jeziku obično umetalo nepostojano a da riječ ne bi završavala na skupinu suglasnika -nt, ali se i hrvatsko uho naviklo na razne skupine na kraju riječi pa nam je danas i lik advent sasvim običan pored advenat. Stara naša riječ kao zamjena za latinsku advent jest došašće. Kad bi se danas stvarao naziv za latinski adventus bila bi to sigurno riječ dolazak, kako je i u zazivu poslije podizanja Tvoju smrt Gospodine naviještamo, tvoje uskrsnuće slavimo, tvoj slavni dolazak iščekujemo. 

Načelno, domaćoj riječi dajemo prednost, ali što kad nam zatreba pridjev? Od riječi advent imamo pridjev adventski, a od riječi došašće nemamo pridjeva. Zato kažemo adventsko vrijeme, adventski vijenac, prva adventska nedjelja… Budući da od došašće nema pridjeva, moramo to reći drukčije: vrijeme došašća, prva nedjelja došašća, a vijenac će ipak biti samo adventski. Nisam čuo za vijenac došašća.

Razni hrvatski pravopisi su se kolebali u tome kako treba pisati advent ili došašće, velikim ili malim početnim slovom?

Neki su primijenili načelo pisanja blagdana pa su pisali velikim početnim slovom kao da je blagdan. To nije blagdan nego vrijeme crkvene godine i treba ga pisati malim početnim slovom kao i godišnja doba proljeće, ljeto, jesen, zima.