Budi dio naše mreže

Sveti Ćiril i Metod

Slavenski apostoli i „solunska braća“. Utemeljitelji slavenske pismenosti. Suzaštitnici su Europe.

Danas slavimo slavenske apostole svete Ćirila i Metoda, „solunska braća“, i utemeljitelji slavenske pismenosti. Suzaštitnici su Europe. Živjeli su u 9. stoljeću. Rođeni su u Solunu, gdje im je otac bio ugledni gradski činovnik. Prerano je umro, pa se za Ćirila i Metoda brinuo carski činovnik Teoktist. Metod je bio pravnik, pa mu je bila povjerena uprava provincije u Makedoniji. Mnogo mlađeg Ćirila  (pravim imenom Konstantin) Teoktist je pozvao u Carigrad na studij. Konstantin je studirao s maloljetnim carem Mihajlom III. Učitelji su mu bili Leon i Focije, budući patrijarh. Nakon završenog studija, Konstantin se dao zarediti za svećenika i preuzeo je službu patrijaršijskog bibliotekara, ali je doskora napustio službu i povukao se u jedan samostan. Ipak su ga pronašli i pozvali da prihvati katedru filozofije na kojoj se toliko isticao da su ga prozvali ‘Filozofom’. U Bizantu je 855. godine došlo do značajnih promjena u kojima su političku vlast izgubili carica Teodora i carski upravitelj Teoktist, pa su time i Metod i Konstantin došli u nemilost.

Obojica su se povukla u samostan na Olimpu. Bili su izvan političkih događanja, a posvetili su se studiju i molitvi. Kad su se iznova političke prilike promjenile, car Konstantin je oko 860. godine zadužio Konstantina da u njegovo ime obavi misiju među Kazarima. U pratnji Metoda pošao je u tu misiju, a u maloj stanci pri putovanju u blizini Kersona na Krimu počeo se zanimati za grob sv. Klementa, pape i mučenika. Kad je utvrdio povijesne činjenice, došao je do vjerodostojnog mjesta groba otkuda su Klementove relikvije ponijeli. Inače, misija u koju ga je car poslao završila je uspješno. Kazari su se pokrstili, a njihov je Kan sklopio prijateljstvo s carem. Po povratku u Bizant, apostoli su se povukli u samostan.

Svetog Ćirila se opravdano drži ocem slavenske književnosti, tvorcem staroslavenskog alfabeta i prvim piscem staroslavenskog pisma i jezika. Na te je jezike preveo neke tekstove iz bizantske i latinske liturgije. Prevodio je i Sveto pismo, a nakon Konstantinove smrti Metod je završio njegov započeti prijevod Svetoga pisma. Ćiril je napisao i kratku povijest našašća relikvija sv. Klementa, jedan panegirik i himan u čast sv. Klementa kao i neka druga djela. Literarnu djelatnost Svete braće njihovi učenici nastavili su na Balkanu, odakle je prešla i u Rusiju. Časte se i na Zapadu i na Istoku, osobito među slavenskim narodima.

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja