Već tradicionalno od 1996. godine preostali Zrinjani i njihovi potomci sjećaju se događaja na blagdan Male Gospe 9. te 10. rujna 1943. godine kada su partizani i četnici u genocidnom pohodu ubili gotovo trećinu Hrvata Zrina, spalili župnu crkvu Našašća Svetoga Križa, kao i cijelo selo. Sve preživjele komunističke su vlasti raselile, oduzeli im imovinu i zabranili povratak u Zrin.

Misu u povodu 80. obljetnice stradanja Zrinjana predvodio je u nedjelju, 10. rujna, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj Giorgio Lingua u zajedništvu s domaćim biskupom Vladom Košićem i krčkim biskupom Ivicom Petanjkom u spomen-crkvi Našašća sv. Križa na Zrinu.

Predstavljanje monografije „Zrin – u spomen žrtvama genocida“, autora Damira Borovčaka održano je u utorak, 5. rujna u 19 sati u Dvorani „Vijenac“ Nadbiskupskog pastoralnog instituta u Zagrebu. O knjizI su, uz autora, govorili sisački biskup Vlado Košić, krčki biskup Ivica Petanjak, ravnatelj Zaklade za gradnju crkve u Zrinu mons. Marko Cvitkušić, predsjednik Upravnog vijeća Zaklade Matija Petanjak te Branka Čubelić, povratnica iz Australije.

Već tradicionalno se, od 1996. godine, preostali Zrinjani i njihovi potomci sjećaju se događaja na blagdan Male Gospe 9. te 10. rujna 1943. godine, kada su partizani i četnici u genocidnom pohodu pobili gotovo trećinu Hrvata Zrina, spalili župnu crkvu Našašća Svetoga Križa i cijelo selo. Sve preživjele, komunističke su vlasti raselile, oduzeli im imovinu i zabranili povratak u Zrin.

Sedamdeset i deveta obljetnica stradanja Zrinjana, tradicionalno će biti obilježena u Zrinu u nedjelju 11. rujna. Program započinje u 10:30 sati mimohodom od spomen-križa podno Starog grada Zrina do spomen-crkve Našašća sv. Križa. Misno slavlje u 11 sati predvodit će predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljić.

Sedamdeset i osma obljetnica stradanja stanovnika Zrina obilježena je u subotu, 12. rujna u Zrinu. Već tradicionalno od 1996. godine preostali Zrinjani i njihovi potomci sjećaju se događaja na blagdan Male Gospe 9. te 10. rujna 1943. godine kada su partizani i četnici u genocidnom pohodu ubili gotovo trećinu Hrvata Zrina, spalili župnu crkvu Našašća Svetoga Križa, kao i cijelo selo. Sve preživjele komunističke su vlasti raselile, oduzeli im imovinu i zabranili povratak u Zrin.

Zrin je stoljećima bio u središtu velikog posjeda koji se prostirao od Dvora do Hrvatske Kostajnice. Bio je jedan od najvećih tvrdih gradova - 130 metara dug i 40 metara širok te su njime gospodarile dvije od tri najznamenitije Hrvatske srednjovjekovne plemićke obitelji. Knjiga Hrvoja Kekeza i Krešimira Regana „Zrin - Srednjovjekovno sijelo knezova Babonića i Zrinskih“ prva je cjelovita studija o utvrdi Zrin.

Sedamdeset i šesta obljetnica stradanja Zrinjana tradicionalno je obilježena u subotu u Zrinu. Toga dana otkrivena je ploča s imenima 291 Zrinjana ubijenog od partizana tijekom Drugog svjetskog rata.

Župna crkva Našašća Svetoga Križa u Zrinu srušena je 9. rujna 1943., kada je spaljeno i uništeno i cijelo naselje Zrin, a ubijeno više od 200 i protjerano oko 600 stanovnika. Od 1946. imovina te župe konfiscirana je te do danas nije vraćena Crkvi.

Posljednji put zrinska su zvona zvonila na blagdan Male Gospe 1943., a već sutradan je Zrin izbrisan s lica zemlje, župna crkva Našašća sv. Križa srušena, selo spaljeno, a stanovnici ubijeni i iseljeni.