Vransko jezero najveće je prirodno jezero u Hrvatskoj. Ljubitelji ptica rado posjećuju Posebni ornitološki rezervat Parka prirode Vransko jezero. U njemu se nalazi i najveći maslinik Dalmacije. Stari grad Vrana, u kojem su stolovali hrvatski banovi, Maškovića han (podsjetnik na vladavinu Turaka), tek su neke od povijesnih posebnosti kojima se diči Vransko jezero i njegova okolica. Nezaboravan je posjet vidikovcu Kamenjak s kojeg puca pogled i na jezero i na dalmatinske otoke.

Plovidba jedinstvenom hrvatskom, ali i europskom atrakcijom, drvenom žitnom lađom "Zora" dočarava vremena kada se žito prevozilo rijekama Kupom i Savom. Pristanište “Zore” nalazi se u mjestu Brođani, udaljenom 15-tak kilometara od Karlovca. Iskustvo je to tijekom kojeg djeca i odrasli postaju znatiželjni istraživači ljepota i posebnosti rijeke Kupe s palube lađe.

Plitvička jezera najstariji su i najveći nacionalni park Hrvatske. Njihova iznimna prirodna ljepota razlog je što su još 1949. godine proglašena prvim nacionalnim parkom u Hrvatskoj, a 1979. godine, upisana su i na UNESCO-vu Listu svjetske baštine. Za razgledavanje Parka treba kupiti elektronički vaučer najmanje 48 sati prije planiranog posjeta.

Mjesto Krasno i Svetište Majke Božje u Krasnom idealno je odredište za okrepu duha i tijela. Kuća Velebita, Šumarski muzej Krasno, jedna od najstarijih Šumarija u Hrvatskoj, Krasnarski sir, hodočasnici Majci Božjoj Krasnarskoj, Novak, Kranjčević i Cihlar Nehajev, samo su djelić ponosa stanovnika Krasna.

Park prirode Telašćica biser je Dugog otoka. Ističemo tek neke od dugootočkih posebnosti; slano jezero "Mir" s ljekovitim muljem, Adrenalinski park za djecu te Podmorsku poučnu stazu "Tripuljak" koja predstavlja jedinstveni doživljaj prirodnih i kulturnih vrijednosti bogatog i očuvanog podmorja PP Telašćice.

Mljet je najzeleniji jadranski otok, a Nacionalni park Mljet naše je prvo morsko zaštićeno područje. Već skoro 60 godina posjetitelje oduševljava svojom bioraznolikošću, ali i kulturnom i povijesnom baštinom. Idealno je odredište za ljubitelje biciklizma, pješačenja i naravno kupanja i sunčanja na plažama predivnih mljetskih uvala.

Svoje ime Paklenica najvjerojatnije je dobila iz naziva za crnu smolu tzv. "paklinu", koju je davno stanovništvo koristilo za zacjeljivanje rana, osvjetljenje i premazivanje drvenih brodova. Pješačenje je jedini način da dobro upoznate Nacionalni park Paklenica. Na području Parka postoji 150-200 km staza i putova, od turističkih, koji iz kanjona Velike Paklenice vode do špilje Manite peći, šumarske kuće „Lugarnice“ i planinarskog doma, do planinarskih staza koje vode do najviših vrhova Velebita, Vaganskog vrha i Svetog brda.

Volonterska akcija „Naša ZelEn priča“ ove je godine provedena na otoku Krku, u park šumi Dražica. Sto godina stara park šuma, koja se nalazi u gradu Krku, desetljećima se nije koristila ni uređivala, a prije nekoliko godina napravljen je idejni projekt obnove šume. Potaknuti time, zaposlenici HEP Opskrbe odlučili su kroz volontersku akciju pomoći krčkoj zajednici.

Velebitski botanički vrt dom je velebitske degenije, najpoznatije endemske stanovnice NP Sjeverni Velebit koja je i najčešći motiv velebitskih suvenira. U mjestu Krasno nalazi se Kuća Velebita, posjetiteljski i informacijski centar Parka. Ako ste ikada željeli postati speleologom, u Kući tu želju možete i ostvariti, jer uz pomoć novih tehnologija moguće je istražiti „Lukinu jamu“ i doživjeti njezinu dubinu od 1431 metra. U Kući se može uživati u mirisima velebitskih travnjaka i šuma, ali i doživjeti snagu Buromata te iznova posvijestiti činjenicu da su planine svjetski spremnici za vodu (60 do 80 % ukupne količine vode), a među njima je i naš Velebit.

Geografsko-botanički rezervat Đurđevački pijesci (podravski, Đurđevački peski) danas su smireni i većinom prekriveni šumom, pravi saharski pijesak i doživljaj pustinje izražen je samo mjestimice. No to nimalo neće umanjiti ili pokvariti doživljaj prave pustinje svakome tko ih posjeti, dapače!