Budi dio naše mreže

Park prirode Telašćica biser je Dugog otoka. Ističemo tek neke od dugootočkih posebnosti; slano jezero "Mir" s ljekovitim muljem, Adrenalinski park za djecu te Podmorsku poučnu stazu "Tripuljak" koja predstavlja jedinstveni doživljaj prirodnih i kulturnih vrijednosti bogatog i očuvanog podmorja PP Telašćice.

/ Sonja Kuzmić

Dugootočka uvala Telašćica, smještena u središnjem dijelu Jadrana, zbog svoje iznimne ljepote parkom prirode proglašena je 1988. godine. Najljepša je to i najveća prirodna luka u Jadranskom moru, unutar kojeg se nalazi 6 otoka i hridi, 25 uvala i 69 km razvedene obale, stoga je atraktivno sidrište za brojne nautičare. Ime Telašćica vjerojatno potječe od latinskog naziva „tilagus“, riječi koja opisuje izgled uvale s tri jezera. Sastoji se od tri dijela koja su međusobno odvojena suženjima, to su Tripuljak, Farfarikulac i Telašćica. Najslikovitiji među otocima je otok Katina, a najneobičniji Hrid Taljurić. Brojni arheološki ostaci svjedoče o naseljenosti Telašćice od davnina (grobni humci u polju Čuh, ilirski humci te ostaci rimske građevine iz 1. stoljeća).

U Parku prirode Telašćica mogu se vidjeti zapanjujuće suprotnosti, s jedne strane tihe i mirne plaže, a s druge strane strmci otoka Dugi otok takozvane “stene” koje se uzdižu do 161 metar nad morem i spuštaju se u dubinu do 90 m.

S obzirom da najveći dio Parka prirode Telašćica čini more (čak 64 %), do njega je najjednostavnije doći brodom, na primjer trajektom iz Zadra do mjesta Sali ili Brbinja. Od njih do Parka lako se može doći automobilom. U Park je moguće doći i privatnim plovilima koja se smiju privezati samo na za to predviđenim i označenim mjestima.

U podmorju Parka živi oko 250 biljnih te 300 životinjskih organizama, uključujući danas prorijeđene crvene koralje i mesojednu spužvu (to je ujedno 2 takvo nalazište na svijetu, nap. a.). Uvala Mir ima svoje vrlo posebne stanovnike, dalmatinske ili primorsko-dinarske magarce (hrvatska autohtona pasmina). Danas ih ima 20 i slobodno šeću uvalom Mir. Slano jezero “Mir” s ljekovitim muljem, stanište je endemične vrste jegulje zvane “kajman”. Oko jezera je napravljena lijepa šetnica, a nedaleko jezera je i zanimljiv Adrenalinski dječji park.

Podmorska poučna staza “Tripuljak” dužine 200 m, predstavlja jedinstveni doživljaj prirodnih i kulturnih vrijednosti bogatog i očuvanog  podmorja PP Telašćice. Nije zahtjevna, namijenjena je posjetiteljima svih dobnih skupina (plivačima koji se koriste maskom i disalicom).

Obilazak traje 30 minuta i obuhvaća plivanje i podvodno razgledavanje na malim dubinama uz mogućnost korištenja audio vodiča i edukativne ploče na doživljajnim točkama. Mogu se vidjeti brojne populacije riba, trpova, ježinaca, algi, morskih spužvi, rakova i školjkaša, te arheološki artefakti koji krase podmorje parka.

U Parku je moguće roniti na nekoliko atraktivnih mjesta u blizini strmaca, korisno je znati da je ronjenje dozvoljeno samo uz dozvolu na za to predviđenih pet lokacija. Kupanje je dozvoljeno na cijelom području Parka. Šetnje Parkom prirode Telašćica itekako su ugodne, a vidici s kopna na more zadivljujući su, posebno je dojmljiv pogled s vidikovca Grpašćak (visina od 161 metar).

Među najzanimljivijim lokalitetima je utvrda Grpašćak koja se nalazi na najvišem istoimenom strmcu Parka prirode na 150 metara nadmorske visine. Utvrda je bila vojna izvidnica austrougarske ratne mornarice.

U Parku prirode Telašćica rastu četiri endemske vrste biljaka: izverugana gromotulja, dubrovačka zečina, bijela šupljika i buhač. Uz to što su endemske, one su i strogo zaštićene, uz njih u Parku raste još 59 zaštićenih biljnih vrsta.

Od životinjskih endemskih vrsta u Parku žive dvije vrste puževa, dugootočka zaklopnica Delima edmibrani i Agathylla lamellosa, koji su nađeni samo u Telašćici. Uz njih, tu su i dvije kopnene vrste kornjaša. Od vodenih cvjetnica Park prirode Telašćica dom je školjkašu plemenitoj periski te kamenim i mekanim koraljima. U Parku se gnijezdi sivi sokol (Falco peregrinus), a u preletu je eleonorin sokol (Falcoeleonore). Zbog prisutnosti velikog broja jedinki ovih dviju zaštićenih vrsta Telašćica je uvrštena u ornitološki značajna područja (Important Bird Area – IBA područja). Cijelo područje Parka prirode dio je Nature 2000, ekološke mreže biološki i krajobrazno značajnih područja Europske unije.

Uz prirodne i povijesne ljepote, Park prirode Telašćica nudi mnoštvo aktivnosti. Posjetitelji mogu birati krstarenje, sportove i rekreacije na vodi, ronjenje, ribolov, vožnju biciklom, obilazak pješačkih staza. Porodica dobrih dupina u akvatoriju Parka zna biti čest gost vanjskog, ali i njegova unutarnjeg dijela. Inače u Jadranu živi 200-tinjak jedinki. U zimskom je razdoblju ispod strmaca moguće vidjeti i cijela jata.

Na području Parka moguće je iznajmiti kamene kućice. Odsjesti se može i u hotelu koji se nalazi u mjestu Sali, a koje je najbliže Parku. Dopušteno je i sidrenje i noćenje u uvalama na području Parka, stoga se smještaj može potražiti i na unajmljenoj barci. Ljubiteljima tradicionalnih ribljih specijaliteta preporuča se posjet otoka Katina, te uvalama Mala Proversa, Mir i Magrovica.

Eko kutak

Električni ili elektronski otpad tzv. EE otpad spada u opasni otpad. Nije dopušteno odlagati ga zajedno s ostalim otpadom iz kućanstva. Potrebno ga je izdvojiti i predati ovlaštenim sakupljačima. Na području Republike Hrvatske omogućen je besplatni odvoz EE otpada. Građani mogu naručiti njegov odvoz na slijedeće načine: pozivom na besplatan broj, putem sms-a, putem elektroničke pošte ili unosom naloga na internetskim stranicama ovlaštenih sakupljača EE otpada. Građani mogu i osobno dovesti EE otpad u reciklažna dvorišta, odnosno specijalizirana mjesta ovlaštenih sakupljača EE otpada: trgovine, servise, trgovačke centre i slično. Svi prodavači električnih i elektroničkih uređaja dužni su omogućiti kupcima vraćanje istih tamo gdje su ih kupili.

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja