Budi dio naše mreže

Plovidba jedinstvenom hrvatskom, ali i europskom atrakcijom, drvenom žitnom lađom "Zora" dočarava vremena kada se žito prevozilo rijekama Kupom i Savom. Pristanište “Zore” nalazi se u mjestu Brođani, udaljenom 15-tak kilometara od Karlovca. Iskustvo je to tijekom kojeg djeca i odrasli postaju znatiželjni istraživači ljepota i posebnosti rijeke Kupe s palube lađe.

/ Sonja Kuzmić

Nekada su na rijekama uobičajeno prijevozno sredstvo bili drveni čamci i lađe. Na taj su se način međusobno povezivali mnogi hrvatski i europski gradovi uz rijeke iz trgovačkih, ekonomskih, turističkih i drugih razloga, kao što su Vukovar, Osijek, Slavonski Brod, Sisak, Zagreb, Karlovac.

Plovidba jedinstvenom hrvatskom, ali i europskom atrakcijom, drvenom žitnom lađom “Zora” dočarava doživljaj prošlih vremena kada se žito prevozilo isključivo lađama rijekama Kupom i Savom. Usidrena je na rijeci Kupi u mjestu Brođani, nedaleko od Karlovca. Povijesno autentična “Zora” izgleda točno onako kako su građene lađe koje su tijekom 18. i 19. stoljeća služile za prijevoz žitarica.

Na inicijativu karlovačke udruge Zvono uz Kupu (društvo za promicanje kulture življenja iz Zamršja, nap. a.) žitna lađa “Zora” izrađena je da bi svojom plovidbom oživjela nekadašnji hrvatski trgovački riječni put. Sve do 19. stoljeća brodovi, kao što su Aurora Colapis, korišteni su za prijevoz ljudi i pšenice u Hrvatsku i iz nje.  Dužine 25 metara, izgrađena od slavonskog hrasta i bora, Aurora Colapis – “Žitna lađa”  dojmljiv je prizor. Jedini moderni ustupak na njoj je tehnika upravljanja koja je u skladu s ekološkim odnosom prema netaknutoj prirodi i njezinom biljnom i životinjskom svijetu.

Putnici izletnici tijekom plovidbe “Zorom”, osim uživanja u prekrasnim prizorima rijeke Kupe i prirode koja ju okružuje, mogu degustirati domaće prirodne sokove, biljne likere i kolače od sezonskog voća, pekmeze i još pokoju deliciju. Zanimljiva je i poučna priča lađara o povijesti riječnih žitnih lađa, o Pokuplju i njegovim stanovnicima, o karlovačkim sirenama te bogatstvu biljnog i životinjskog svijeta. Za plovidbe oduševljava pogled s lađe na ostatke starog željezničkog mosta srušenog u Domovinskom ratu, ali i prizor Pavlinskog samostana i Crkve Majke Božje Snježne u Kamenskom.

Ploveći žitnom lađom “Zora” mogu se susresti divlje patke, kormorani, a ponekad i vidra ili dabar. Ako zažele, putnici mogu se okušati za kormilom lađe uz pomoć kapetana, a najmlađi mogu biti dežurni uz brodsko zvono za slučaj da se na “Zorinu” putu prepriječi usamljeni ribolovac u drvenom čamcu.

Više o izletima Žitnom lađom “Zora” možete naći ovdje.

Eko kutak

U skladu s direktivom Europske unije, koja je stupila na snagu još 2009. godine, toplomjeri sa živom otišli su u povijest te je zabranjena prodaja proizvoda koji je sadrže. Prilikom pucanja toplomjera sa živom ona isparava, a njenim udisanjem može doći do ozbiljnih zdravstvenih posljedica kao što su trovanje, gubitak pamćenja ili nesanica. Iako nije zabranjena upotreba takvih toplomjera, i već odavno se ne proizvode, mnogi ih još imaju u kućnoj ljekarni. Kako ispravno ekološki zbrinuti toplomljer sa živom? Toplomjer koji u sebi sadrži živu odnesite i predajte u najbliže odlagalište opasnog otpada.

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja