U vrijeme poklada u Kastavštini desetak grupa muškaraca obilazi svoja i susjedna sela na višekilometarskim ophodima po tradicijskim putovima. Na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalnih kulturnih dobara čovječanstva uvršteni su 2009. godine.

Nastali predanim radom i dugom tradicijom, licitari su se istaknuli kao šareni i prepoznatljivi simbol Hrvatske, a s obzirom na jedinstvenost, i u autohtoni suvenir. Medičarski obrt s područja sjeverne Hrvatske uvršten je 2010. godine na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva.

Riječ je o jedinstvenoj festi koja se više od 1000 godina slavi na jednak način - katoličkim obredima i veličanstvenom procesijom ulicama stare gradske jezgre, ali i nizom zanimljivih događanja, jer je blagdan sveca, ujedno i Dan Grada Dubrovnika, koji za sve njegove građane ima vrlo posebno značenje, a vizualnom atraktivnošću i snagom kulta sveca zaštitnika plijeni pozornost posjetitelja. Festa svetog Vlaha zaštićena je nematerijalna baština čovječanstva od 2009. godine.

U noći s Velikog četvrtka na Veliki petak iz mjesta Jelsa, Pitve, Vrisnik, Vrbanj, Svirče i Vrboska povorka vjernika predvođena članovima bratovštine i ključnom figurom – križonošom kreće na procesiju kroz noć osvijetljenu tek voštanim svijećama. Križonoša cijelu noć nosi križ iz svoje matične župe kroz okolna mjesta na svojevrsnom križnom putu, da bi se u zoru križ svečano vratio opet na mjesto polaska procesije.

Kraljice iz sela Gorjana su djevojke koje u proljeće, o svetkovini Duhova, u povorci obilaze selo i izvode ritual sastavljen od osobitih pjesama i plesa sa sabljama. Dijele se na kraljice i kraljeve; desetak kraljeva nosi sablje i muške šešire ukrašene cvijećem, a upola manje kraljica na glavama, poput mladenki, imaju bijele vijence. Na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva uvrštene su 2009. godine.

Eko-muzej batana jedinstven je projekt očuvanja lokalne maritimne kulture Rovinja, temeljen na poštivanju tradicije, uvažavanju suvremenih društvenih potreba te sinergiji čovjeka i okoliša. Godine 2016. upisan je u UNESCO-ov Registar najboljih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine svijeta.

Riječ je o kompleksnom stilu folklorne glazbe koji se zasniva na netemperiranim tonskim odnosima te karakterističnoj boji tona koji se kod vokalne glazbe postiže snažnim pjevanjem djelomice kroz nos. Na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalnih kulturnih dobara čovječanstva upisano je 2009. godine.

Drvene dječje igračke prepoznatljivi su tradicijski proizvodi Hrvatskoga zagorja s dugom poviješću. Prije deset godina, 2009. tradicijske drvene igračke postale su dio nematerijalne svjetske baštine na listi UNESCO-a, a nalaze se i na Listi zaštićenih dobara nematerijalne baštine u Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Glazbeni izričaj ojkanje, pretežno s područja Dalmatinskog zaleđa, izvode pjevači (muški ili ženski) koristeći različite tehnike potresanja glasa posebnim načinom pjevanja "iz grla". Svaka pjesma traje koliko i dah glavnog pjevača. Ojkanje je 2010. uvršteno na UNESCO-ov Popis nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita.

Nijemo kolo s područja Dalmatinske zagore jedinstveno je po načinu izvođenja. Izvodi se u kolu, ili češće, u parovima koji se kreću kružno ili slobodno po plesnom prostoru, ponekad uz pratnju rere, gange, ojkavice ili dipli, no u Dalmatinskoj zagori gotovo isključivo bez ikakve glazbene pratnje. Na UNESCO-ovu Listu nematerijalne baštine čovječanstva uvršteno je 2011. godine.