Budi dio naše mreže

Suhozid - kameni spomenik žuljevitih dlanova

Vrijedne ruke koje su otimale krškom kraju kamen po kamen stvarale su predivne strukture i tako formirale naselja te cijele kamene krajolike iz kojih su izniknule mnoge europske kulture. Uvrštenje gradnje suhozida na UNESCO-ovu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva izniman je korak prema očuvanju ove tradicije. Nemoguće je zaštititi sve suhozide, kamene objekte ili podzidane vinograde, ali pred nama je imperativ očuvanja znanja koja su se brusila stoljećima i njihova prijenosa na buduće generacije.

/ Katarina Varenica

Predsjednica Udruge 4 Grada Dragodid Julia Bakota Švencbir

Zalaganjem Udruge 4 Grada Dragodid i nekolicine pojedinaca i institucija 2016. godine vještina građenja suhozida temeljito je proučena te je zaštićena kao nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske, da bi iduće godine u zajedničkoj nominaciji Hrvatske, Cipra, Francuske, Grčke, Italije, Slovenije, Španjolske i Švicarske UNESCO-ov međuvladin odbor prepoznao iznimnu važnost ove tradicije i krajem 2018. konačno je zaštitio kao svjetsko kulturno dobro.

Umijeće suhozidne gradnje predstavila nam je predsjednica Udruge 4 Grada Dragodid Julia Bakota Švencbir.

Većina ljudi kad čuje riječ suhozid vjerojatno može točno zamisliti o čemu je riječ, velika je većina je u svome životu suhozide i vidjela, a neki su ih sigurno i gradili. Je li suhozid materijalno ili nematerijalno dobro?

On je i jedno i drugo. Sam suhozid i sve građevine građene suhozidnom vještinom su na neki način kulturno dobro. Nisu zaštićeni jer bi to bio izniman logistički pothvat. Svaka obnova bilo kojeg suhozida zahtijeva konzervatorsko odobrenje tako da je puno prikladnije bilo zaštititi umijeće suhozidne gradnje, samu tu vještinu i znanja vezana za to kako izgraditi neki suhozid, kako upotrijebiti kamen i isključivo kamen kako bi se oplemenili krajolici, izgradile neke konkretne svrsishodne građevine i slično.

Predstavite nam ukratko Udrugu 4 Grada Dragodid. Tko su članovi i otkud zanimanje za suhozide?

Naša udruga obuhvaća nekih 50-ak članova i puno više simpatizera koji su pronašli svoje zadovoljstvo ili u gradnji suhozida ili proučavanju suhozida. Različitih smo struka, interesa i životnih smjerova, ali tu smo se našli i ono što pokušavamo je što više u javnosti popularizirati suhozid. To radimo na različite načine: imamo edukativne radionice, studentske aktivnosti, rad s djecom, rad s nositeljima kulturnog dobra… To su obično starije osobe koje su u jednom trenutku u svojoj mladosti suhozid koristile zaista za preživljavanje. Imamo različite aktivnosti poput radionica, istražujemo kulturno dobro, popisujemo nove nositelje, radimo s njima u njihovim izvornim sredinama, imamo internetsku stranicu i pokušavamo doći do što više ljudi i objasniti što su suhozidi, zašto su važni i kako se bilo koji pojedinac može uključiti u njihovu zaštitu i/ili izgradnju. Naziv je udruga dobila po mjestu Dragodid na Visu odakle je sve krenulo i tamo se najrađe i vraćamo.

U kojim sve dijelovima Hrvatske imamo suhozide?

Gotovo svi otoci, obala, Dalmatinska zagora, Istra, Lika – to su područja u kojima je suhozid imao primarnu zadaću, a to je preživljavanje, a danas, ako pažljivije pogledamo, suhozid možemo pronaći i u fontani na Zrinjevcu.

Kako izgledaju radionice gradnje suhozida?

Ponekad ih naša udruga sama organizira ili nas lokalni organizator pozove da ih vodimo. Održavamo ih po cijeloj obali i otocima i svake godine je interes sve veći i od pojedinaca i od lokalne zajednice koja prepoznaje važnost povezivanja građana na ovaj način. S nama su u nominaciji bili Cipar, Francuska, Grčka, Italija, Slovenija, Španjolska i Švicarska i u svim tim zemljama zaista je velik interes za suhozidne radionice tako da i mi sudjelujemo u nekim međunarodnim natjecanjima.

 

10. suhozidni međunarodni volonterski kamp – Petrebišća X.

 

U kakvom su stanju suhozidi u Hrvatskoj?

Jako je puno suhozida u Hrvatskoj i teško je generalno govoriti. Najveći problem je neodržavanje zbog zapuštanja. Korijenja urastaju i ruše suhozide, veprovi ih preskaču i sruše… Ono što mi želimo postići s radionicama je prijenos umijeća na mlađe generacije. Tako da obnova suhozida dođe kao bonus, ali nije naš primarni cilj. Dugoročno gledano puno je pametnije sačuvati vještinu građenja.

Osim pregradnih zidova, što se još gradi suhozidnom gradnjom?

Danas ima jako puno suhozidnih građevina koje su i dalje u funkciji. Postoje mrgari na otoku Krku i drugim sjevernim otocima koji služe za odjeljivanje ovaca, suhozidni bunari i lokve u kojima se skuplja kišnica, suhozidna skloništa, koja se različito zovu u različitim dijelovima Hrvatske (bunje, kažuni, kućerice), a neke kuće imaju suhozidne krovove od kamenih ploča koje nisu ničim vezane, nikakvim vapnom. Na Kornatima imamo i umjetničko djelo, spomenik poginulim vatrogascima, također izgrađen suhozidnom tehnikom i ti križevi, ako ne zauvijek, onda će jako, jako dugo ostati tamo.

Spomenik stradalim vatrogascima na Kornatima, autor Nikola Bašić
Foto: Filip Brala / PIXSELL

Vaša Udruga je prije nekoliko godina pokrenula interaktivnu internetsku stranicu www.suhozid.hr na kojoj se pokušavaju popisati suhozidi na području Hrvatske. Koji je cilj toga projekta?

To je dosta ambiciozan projekt s kojim želimo mapirati ne samo suhozide, nego i nositelje, značajne lokalitete, krajolike, vještine i znanja. Svi koji imaju suhozide mogu poslati fotografiju s koordinatama, ako ih znaju, s opisom ili bilo kakvim detaljima na e-mail adrese navedene na našoj stranici. Uz fotografiju su dobrodošli i razni podaci, a pogotovo lokalni nazivi, dimenzije ili skice, podaci o graditeljima i nastanku, te nekadašnjim i današnjim korisnicima. Nije bitno je li lokalitet već unesen u popis: ponekad neka nova fotografija ili podatak može otkriti do sada nepoznatu a vrijednu činjenicu o našem prostoru i njegovim graditeljima. Također, pozivamo zainteresirane da idejom ili komentarom doprinesu što funkcionalnijem popisu.

 

Što za suhozidnu gradnju znači upis na UNESCO-ovu listu ?

Prije svega znači popularizaciju. Čim je nešto na UNESCO-ovoj listi, ljudi se odmah više za to interesiraju. Već upisom na Nacionalnu listu kulturnog dobra dali smo si popis zadataka koje moramo obaviti kako bismo to kulturno dobro održali. S UNESCO-om se potiče bolja međunarodna suradnja pa Dragodid iduće godine organizira suhozidni kongres na koji će doći suhozidni entuzijasti, profesionalci i istraživači iz cijelog svijeta. Na kongresu ćemo prokomentirati što se radi nakon nominacije, što se radilo prije, je li se išta promijenilo, kome je nominacija pomogla, kome odmogla itd.

 

Izgradnja suhozida vrlo je slična izgradnji odnosa u društvenoj zajednici. Kao što je svaki čovjek u zajednici jednako važan i vrijedan, tako je i svaki kamen pri izgradnji suhozida jednako važan i vrijedan, ne bi li ta građevina opstala. Onaj mali jednako je važan kao onaj veliki, onaj u sredini jednako je važan kao onaj na vrhu, ali i onaj na dnu. Svaka je jedinka važna za cjeloviti opstanak, bila ona kamen u suhozidu ili osoba u  društvu.

Andro Nigoević, Udruga 4 Grada Dragodid

 

Foto: Facebook Dragodid

Emisiju Kulturni biseri Hrvatske poslušajte ovdje:

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja