Budi dio naše mreže

Eko-muzej batana u Rovinju - jedinstven primjer očuvanja (ne)materijalne baštine

Eko-muzej batana jedinstven je projekt očuvanja lokalne maritimne kulture Rovinja, temeljen na poštivanju tradicije, uvažavanju suvremenih društvenih potreba te sinergiji čovjeka i okoliša. Godine 2016. upisan je u UNESCO-ov Registar najboljih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine svijeta.

/ Katarina Varenica

Silvija Jacić, stručnjakinja za odnose s javnošću iz Eko-muzeja batana i stručnjakinja za promociju interpretirane baštine

Inovativnost Eko-muzeja batana leži u aktivnom angažmanu lokalne zajednice u njegovanju nematerijalne i materijalne kulture te zajedničkom upravljanju svim ekomuzeološkim sastavnicama. Više o ovome jedinstvenom projektu doznali smo od stručnjakinje za odnose s javnošću iz Eko-muzeja batana i stručnjakinje za promociju interpretirane baštine Silvije Jacić.

Što je Eko-muzej batana i kada je nastao?

Eko-muzej batana je jedna krasna priča koja, ukratko rečeno, čuva dušu Rovinja. Posvećena je simbolu Rovinja, a to je ribarska barka ravnoga dna – batana koja je othranila generacije i generacije Rovinjaca i upisana je u njihov genetski kod. Svi Rovinjci imaju sjećanja na batanu i kada je početkom ovog stoljeća izgrađena zadnja batana, skupina entuzijasta na čelu s dogradonačelnikom Marinom Budicinom, zaključila je da, ukoliko se nešto ne poduzme, sjećanje na batanu i sama batana će izumrijeti. Svjesni vrijednosti svoje baštine, to nisu htjeli dozvoliti i zato su 2004. godine osnovali Eko-muzej batana. Eko-muzej je jedan živ, interdisciplinarni muzej koji počiva na aktivnostima lokalne zajednice koja udruženim snagama čuva ‘osjećaj mjesta’ – taj svoj simbol, odnosno svoju baštinu, kroz niz aktivnosti. Kad kažemo muzej mislimo obično na fizičku građevinu u koju možemo ući i nešto razgledati. Eko-muzej batana ima i to – Kuću o batani u koju možemo ući i doznati sve o povijesti batane i što je ona značila za Rovinj, ali eko-muzej podrazumijeva i neke druge programe. Nakon što razgledate izložbu ili muòstru, kako oni kažu, nekoliko koraka dalje čekaju vas batane i barkarioli koji će vas odvesti na prekrasnu vožnju oko rovinjskog poluotoka. Usput će vam ispričati dragocjene priče o batani i o tome što ona za svakoga od njih znači. Na drugoj strani pak čekaju vas rovinjski ribari i autentična konoba Spacio Matika u kojoj posjetitelji mogu uživati u bogatom gastro-glazbenom programu. Riječ je zapravo o prezentaciji gastronomske baštine Rovinja pa će posjetitelji probati sve ono što su nekada Rovinjci jeli. Kada se tome doda izvođenje bitinàda, tipičnih rovinjskih ribarskih pjesama, u interpretaciji vrsnih pjevača bitinadùra, posjet Spaciu Matika postaje jedinstven doživljaj, preciznije rečeno, postaje nezaboravna inicijacija u svijet rovinjske maritimne kulture! Tijekom ljeta u večernjim satima ispred Eko-muzeja batana se nalazi Mali škver gdje se popravljaju stare i grade nove batane. Najveći događaj je porinuće nove batane što je zapravo i simbol očuvanja baštine i ono što Eko-muzej batana svojim djelovanjem želi postići.

Ovaj projekt je upisan u UNESCO-ov Registar najboljih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine svijeta. Što to točno znači?

U želji da se sačuva nematerijalna vrijednost izgradnje batane, 2016. godine napisana je nominacija i to je UNESCO prepoznao kao jednu vještinu koja ne smije izumrijeti i koja je na jedan iznimno kvalitetan način prezentirana. Dakle, ne radi se samo o tome da se čuva sama vještina, jer kalafati još uvijek postoje, nego je važna zaokružena priča koja se temelji na očuvanju vještine. Tako je Eko-muzej batana i turistički proizvod koji je primjer sjajne prakse i za ostale. Maritimne baštine ima svugdje, ali ovaj muzej je prvi na Jadranu i Mediteranu i prvi u Istri i u Hrvatskoj. Taj projekt ne bi zaživio da nije bilo puno volje i strpljenja, ali suradnje lokalne zajednice, Grada Rovinja i stručnjaka.

Riječ je o lokalnom projektu kojeg je svijet prepoznao kao primjer dobre prakse, no jesu li stanovnici ostalog dijela Hrvatske svjesni što imamo u Rovinju.

Pa s obzirom da je nakon Dubrovnika Rovinj najpoznatija turistička destinacija, rekla bih da se za Eko-muzej batanu zaista zna. Baština nije nešto što možete marketinški promovirati kao neke druge proizvode tako da zaista treba ispričati priču, a to je ono što danas zovemo storytelling. Ali kroz Turističku zajednicu, aktivnosti Grada Rovinja i aktivnosti koje organizira Eko-muzej priča o batani se širi.

Ako usporedimo zaštitu nematerijalne i materijalne baštine, onda je lako zaključiti da je zaštita materijalne baštine jednostavnija. Nađu se i sredstva i konzervatori i restauratori, ali nematerijalna baština je potpuno druga priča. Koliko je važno stvaranje priče o baštini, ali i pravilna prezentacija te priče?

Lakše je, naravno, zamisliti obnovu neke, primjerice, crkve, znači materijalne baštine, nego umijeće izgradnje batane ili način pjevanja neke pjesme. To je puno apstraktnije i potrebno je uložiti puno više truda da ljudi osvijeste da je i to dio baštine koji treba čuvati. Mi diljem naše zemlje imamo toliko toga o čemu možemo ispričati priče i na taj način sačuvamo baštinu i prenesemo je na nove generacije. Rovinj će biti prekrasan grad i bez batane, ali njegova duša neće biti sačuvana i nadolazeće generacije ju neće biti u stanju osjetiti. Zato su djeca u Eko-muzeju batana prekrasan prizor jer baština i svijest o baštini raste s njima. Dakle, očuvanje baštine, prenošenje na nove generacije, stvaranje turističkog proizvoda, koji je s jedne strane komercijalan, a s druge strane čuva naš identitet i prenosi ga dalje, dobar je model upravljanja i održivosti. Eko-muzej batana sudjeluje u nekoliko EU projekata pomoću kojih priskrbljuje značajna sredstva kako bi se obnavljale stare batane. Znači za nadolazeće generacije sačuvali smo i vještinu i batane kojima će se moći voziti oko rovinjskog poluotoka.

Kakve su aktivnosti Eko-muzeja batana tijekom godine i jeste li aktivni samo tijekom ljeta?

Mi smo aktivni tijekom cijele godine. Program je tijekom ljeta nešto intenzivniji, ali zahvaljujući spomenutim EU projektima sudjelovali smo u radionici u sklopu projekta Arca Adriatica, Mala barka 1, Mala barka 2, imamo i projekt Culturecovery… Sve su to povezivanja na svjetskoj razini, a u svrhu zaštite i očuvanja baštine. Naš je zadatak i realizirati razne didaktičke materijale, održavati radionice u školama. Jako nam je važno djecu upoznati i s pričom o batani i s konceptom eko-muzeja, a najvažnije je osvijestiti im što je nematerijalna baština i zašto je važna njezina zaštita. Organiziramo i razne skupove pa će se tako krajem ove ili početkom sljedeće godine u sklopu projekta Culturecovery u Rovinju naći 50-ak stručnjaka. To je odlična simbioza između naših programa i projekata u kojima sudjelujemo i na kojima stječemo nova iskustva, prenosimo svoja i educiramo lokalnu zajednicu. Sljedeće godine očekuje nas 15. jubilarna Rovinjska regata koja je kruna naših nastojanja i simbol Eko-muzeja batana. Taj dan se u Rovinju okupi oko 40-ak ekipa ljubitelja jedrenja na tradicijskim barkama. Ekipe iz Venecije dolaze na vesla i jedra. Nije važna pobjeda nego je važan osjećaj da se čuva vještina jedrenja na tradicijskim barkama s oglavnim i latinskim jedrom.

Je li Eko-muzej batana potaknuo i neke druge ustanove, pojedince ili organizacije u očuvanju baštine?

Apsolutno da! Nedavno sam bila u jednom malom mjestu Praputnjak u Primorsko-goranskoj županiji. Oni imaju bakarsko-praputnjarske prezide čija je vještina suhozidne gradnje također na UNESCO-ovoj Reprezentativnoj listi nematerijalne baštine. S njima smo razmijenili iskustva iz Eko-muzeja batana kako bi i oni mogli sa svojim nematerijalnim dobrom napraviti svoju priču i svoj projekt. Važno je napomenuti da svi ti projekti trebaju educirani kadar koji će znati projekt održavati i usavršavati kako bi mogao biti konkurentan na tržištu. Inspirirali smo i kolege u Betini koji obnavljaju svoje gajete. Nadamo se da će zaživjeti i Muzej mora u Komiži pa da i falkuša dobije svoj tretman. Stvari se pomiču na bolje iako možda ne onako brzo kako bismo mi željeli. Uglavnom, poticaj smo i zamašnjak mnogima jer smo prvi krenuli još 2004. godine i vjerujem da će u nadolazećim godinama naš trud i nastojanja biti još više prepoznati.

Emisiju Kulturni biseri Hrvatske u cijelosti poslušajte ovdje:

 

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja