Ivan Vukoja i Niko Suša po zanimanju su interventni policajci. Žive u Zagrebu, iako obojica vuku porijeklo iz Livna (BiH). Tradicionalni su katolici i redoviti na misama u svojim župama: Ivo u Dubravi, a Niko u Voltinom naselju. Prije par mjeseci Niki Suši je u srce došla ideja za pokorničkim hodočašćem pješice od Zagreba do Međugorja. Naime, želio je nekako pomoći jednoj jako dragoj osobi – moliti za njezino ozdravljenje!

Poznati hrvatskih kantautor Jacques Houdek svjedočeći svoju vjeru u Boga u Nacionalnom svetištu svetog Josipa, u srijedu 3. lipnja rekao je da je daleko od nekog primjera ili uzora, ali da na tome radi svakodnevno. "Najviše radim na tome kroz poziv, odnosno kroz ono čime se bavim, kroz koji sam životno vezan te smatram da je moj poziv da uljepšam ovaj svijet kroz glazbu."

Na adresu naše redakcije u Velikom tjednu stiglo je potresno svjedočanstvo supruga koji bdije i moli uz postelju svoje žene koja boluje od karcinoma. Njegova je supruga u međuvremenu preminula, a obitelj pronalazi snagu i utjehu u Gospodinu koji ju je pozvao k sebi. To iskustvo naš čitatelj dijeli sa svima vama.

„Ispostavilo se da imam rak grlića maternice i da mi je ostalo vrlo malo života. Sjećam se da nisam htjela imati ništa s Isusom ili Marijom. Sjećam se da sam vidjela sliku Bogorodice s Djetetom i htjela sam da se da slika skine. Sjećam se da sam čitala jednu knjigu za samopomoć koja mi se svidjela osim jedne riječi za koju sam čak rekla da treba biti izbačena iz knjige. To je bilo ime Isus", dio je svjedočanstva gorljive protivnice kršćanstva kojoj se život promijenio u sekundi.

U hrvatskoj vjerskoj javnosti stvara se dojam da je „Božja pobjeda” (BP) iz Zagreba samo bend, glazbeni sastav, slavljenički tim/služba. Skraćenicom BP pogledu je najviše izložen putem svojih pjesama - što na našem radiju, što spotovima na sestrinskoj televiziji, a ponajviše na službenome webu i YouTube kanalu ove zapravo molitvene karizmatske zajednice mladih gdje pregledi njihovih pjesama i objava prelaze stotine i stotine tisuća i to po nekoliko puta tako da taj broj vrtoglavo iz dana u dan raste. I do milijuna, a to ih u Lijepoj našoj u svakom pogledu svrstava u sam vrh, priznali to oni ili ne.

Na adresu naše redakcije stiglo je potresno svjedočanstvo supruga koji bdije i moli uz postelju svoje žene koja boluje od karcinoma. Da bismo zaštitili privatnost ove obitelji u trpljenju, nećemo objaviti njihova imena, ali njihovo svjedočanstvo dijelimo s vama, na početku Velikog tjedna, u vremenu kad sve svoje patnje i križeve sjedinjujemo s Kristovom.

Trg sv. Petra bio je potpuno prazan, ali su milijuni ljudi preko svojih ekrana slušali Papine riječi. Među njima je bila i jedna Talijanka čije je srce bilo dotaknuto.

Massimo Raimondi, volonter u rimskome Caritasu, probudio se na Dan očeva uz čestitke njegovih kćeri. Međutim, misli su mu tijekom čitavog dana bježale na njegovog sina Giovannija, koji je preminuo prije osam godina. Kada se vratio kući, počeo je pregledati sinove stvari, što nije učinio od njegove smrti. Našao je čestitke, sličice nogometaša, slike... i jedan komad papira na kojemu je pisalo Giovannijevim rukopisom: "Dragi tata..."

"Shvatili smo da nam je, kada se iscrpi ono što čovjek može učiniti, potreban Bog i počeli smo tražiti pomoć od Njega u trenucima kada imamo nekoliko slobodnih minuta. Razgovaramo jedni s drugima i ne možemo vjerovati da smo kao svirepi ateisti sada svaki dan u potrazi za svojim mirom, moleći Gospodina da nam pomogne da se odupremo kako bismo se mogli brinuti o bolesnima", rekao je liječnik Iulian Urban iz Lombardije koji je, okružen patnjom i smrću bolesnika, susreo Boga.

Dvjestotinjak članovi bratstva Exitus s područaja cijele Hrvatske hodačastilo je u Varaždin i Ludbreg u subotu 7. ožujka. Okupili su se najprije u varaždinskoj katedrali na misno slavlje, koje je predslavio varaždinski biskup Bože Radoš, nakon kojeg je susret nastavljen u Dvorani pastoralnog centra Varaždinske biskupije gdje im je biskup Radoš održao i prigodni nagovor. Svoje iskustvo sa susreta s nama je podijelio polaznik „Exitus“ programa Juraj Repinac te njegovo razmišljanje prenosimo u cijelosti.