Dvanaesto zavjetno hodočašće vjernika Sisačke biskupije u Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke održano je u subotu 21. kolovoza. Središnji dio hodočašća bilo je svečano misno slavlje, koje je predvodio biskup Vlado Košić u zajedništvu s pedesetak svećenika pristiglih iz svih župa biskupije zajedno sa svojim vjernicima, a koji su u potpunosti ispunili svetište.

Iz opširnog članka o veličanstvenom završetku marijanskog i mariološkog kongresa 14. i 15. kolovoza 1971. godine, objavljenog na portalu i u novom broju Glasa Koncila, izdvajamo najzanimljivije dijelove:

"Tijelo Marijino prihvatilo je Isusovo tijelo, od utjelovljenja i rođenja, do Kalvarije i Uskrsnuća. Sada je pak Blažena Djevica Marija dušom i tijelom u zajedništvu Presvetog Trojstva, sa svojim Sinom u nebeskoj slavi", rekao je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić na svetkovinu Velike Gospe.

U svojih 101 godinu života baka Štefanija pamti tisuće i tisuće hodočasnika Majci Božjoj Bistričkoj "koja joj je sve". Pamti i hodočašća bl. Alojzija Stepinca na Mariju Bistricu, a posebno se radovala dolasku svetog pape Ivana Pavla II. Za blaženog Stepinca kaže da je bio "pravi pastir čvrstog i jasnog stava" i posebno ga cijeni po tome "što se nije dao odvojiti od svojeg naroda".

"Za vrijeme mise propovjedaonici je pristupila lijepa žena obučena u modru odjeću te je zamolila župnika da zajedno s narodom moli da joj se vrati vid. S obzirom na to da su njezine oči bile zdrave vjernici su bili prilično zbunjeni onime što je govorila. Nakon dugo vremena shvatilo se da je to bila Djevičina molba za pronalaženjem Njezina kipa."

Blagdan je Gospe Bistričke. Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke prepuno je tragova duhovnog, ali i kulturnog bogatstva. Milijuni uslišanih molitava, stotine tisuća hodočasnika, deseci tisuća obilazaka oko Gospinog oltara na koljenima, tisuće svetih misa, stotine svećenika i biskupa te deseci potvrđenih čuda Gospinim zagovorom zapravo se nikada ne mogu točno izbrojati i nikako nisu mjerljivi. Ali ima u tom svetištu i toliko toga što je i oku vidljivo i duši korisno.

Blagdan Majke Božje Bistričke vjernici već godinama proslavljaju hodočasteći u svetište i pjevajući pjesme u čast Majci Božjoj Bistričkoj.

Zaposlenici i vanjski suradnici Hrvatskoga katoličkog sveučilišta hodočastili su u ponedjeljak 12. srpnja u Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke sa svojim obiteljima. Hodočastili su u zahvalu Nebeskoj Majci za 15 godina postojanja i djelovanja HKS-a te za zajedničku molitvu za potrebe svoje sveučilišne zajednice.

Srce bistričkog svetišta je zavjetni kip Majke Božje Bistričke koji se datira na sam kraj 15. stoljeća. Kip pripada nizu crnih Madona, premda je pri restauraciji otkriveno da njegova tamna boja nije izvorna. Kasnogotički drveni kip bistričke Bogorodice, rad pučkog majstora, nema veliku umjetničku vrijednost, ali je nemjerljivo njegovo vjersko i nacionalno značenje.

"Svojim ljudskim i duhovnim životnim putem blaženi Alojzije Stepinac svojemu narodu pruža svojevrsni kompas da bi se znao orijentirati. Evo glavnih točaka: vjera u Boga, poštovanje čovjeka, ljubav prema svima sve do praštanja, jedinstvo s Crkvom kojoj je na čelu Petrov nasljednik. Dobro je znao da se ne može popuštati kad je u pitanju istina, jer istina nije roba kojom se može trgovati. Zbog toga mu je bilo draže prihvatiti patnju negoli izdati svoju savjest i iznevjeriti obećanje dano Kristu i Crkvi", riječi su Ivana Pavla II. koje je izrekao 3. listopada 1998. godine u Mariji Bistrici prilikom proglašenja blaženim kardinala Alojzija Stepinca.