Tradicionalno 290. zavjetno hodočašće vjernika grada Zagreba održat će se u subotu i nedjelju 18. i 19. rujna pod geslom „Dom nam čuvaj, Božja Mati!“, najavio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.

Dvanaesto zavjetno hodočašće vjernika Sisačke biskupije u Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke održano je u subotu 21. kolovoza. Središnji dio hodočašća bilo je svečano misno slavlje, koje je predvodio biskup Vlado Košić u zajedništvu s pedesetak svećenika pristiglih iz svih župa biskupije zajedno sa svojim vjernicima, a koji su u potpunosti ispunili svetište.

Iz opširnog članka o veličanstvenom završetku marijanskog i mariološkog kongresa 14. i 15. kolovoza 1971. godine, objavljenog na portalu i u novom broju Glasa Koncila, izdvajamo najzanimljivije dijelove:

"Tijelo Marijino prihvatilo je Isusovo tijelo, od utjelovljenja i rođenja, do Kalvarije i Uskrsnuća. Sada je pak Blažena Djevica Marija dušom i tijelom u zajedništvu Presvetog Trojstva, sa svojim Sinom u nebeskoj slavi", rekao je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić na svetkovinu Velike Gospe.

U svojih 101 godinu života baka Štefanija pamti tisuće i tisuće hodočasnika Majci Božjoj Bistričkoj "koja joj je sve". Pamti i hodočašća bl. Alojzija Stepinca na Mariju Bistricu, a posebno se radovala dolasku svetog pape Ivana Pavla II. Za blaženog Stepinca kaže da je bio "pravi pastir čvrstog i jasnog stava" i posebno ga cijeni po tome "što se nije dao odvojiti od svojeg naroda".

Blagdan Majke Božje Bistričke vjernici već godinama proslavljaju hodočasteći u svetište i pjevajući pjesme u čast Majci Božjoj Bistričkoj.

Zaposlenici i vanjski suradnici Hrvatskoga katoličkog sveučilišta hodočastili su u ponedjeljak 12. srpnja u Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke sa svojim obiteljima. Hodočastili su u zahvalu Nebeskoj Majci za 15 godina postojanja i djelovanja HKS-a te za zajedničku molitvu za potrebe svoje sveučilišne zajednice.

Srce bistričkog svetišta je zavjetni kip Majke Božje Bistričke koji se datira na sam kraj 15. stoljeća. Kip pripada nizu crnih Madona, premda je pri restauraciji otkriveno da njegova tamna boja nije izvorna. Kasnogotički drveni kip bistričke Bogorodice, rad pučkog majstora, nema veliku umjetničku vrijednost, ali je nemjerljivo njegovo vjersko i nacionalno značenje.

"Svojim ljudskim i duhovnim životnim putem blaženi Alojzije Stepinac svojemu narodu pruža svojevrsni kompas da bi se znao orijentirati. Evo glavnih točaka: vjera u Boga, poštovanje čovjeka, ljubav prema svima sve do praštanja, jedinstvo s Crkvom kojoj je na čelu Petrov nasljednik. Dobro je znao da se ne može popuštati kad je u pitanju istina, jer istina nije roba kojom se može trgovati. Zbog toga mu je bilo draže prihvatiti patnju negoli izdati svoju savjest i iznevjeriti obećanje dano Kristu i Crkvi", riječi su Ivana Pavla II. koje je izrekao 3. listopada 1998. godine u Mariji Bistrici prilikom proglašenja blaženim kardinala Alojzija Stepinca.

"Prije nego li smo krenuli doma sjećam se da sam zastala kod kipa Blažene Djevice Marije, skrušila sam se u potpunosti i izrekla joj svoju molitvu za školu i svoju obitelj, prepustila sam se u Marijine ruke po prvi puta. Bilo mi je čudno kako me je obuzela neka tišina u srcu. Na povratku prema kući imala sam čudan osjećaj ni sama ne znam kakav je to bio osjećaj. Nisam imala riječi koje bi opisale emocije koje su me obuzele", napisala je ova petnaestogodišnjakinja. (Podaci poznati redakciji)