Budi dio naše mreže

Pogledajte kako je u marijanskim svetištima diljem Hrvatske proslavljena svetkovina Velike Gospe.

/ md

Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke

Zagrebački nadbiskup Josip Bozanić predslavio je središnje euharistijsko slavlje u Mariji Bistrici poručivši kako je svetkovina Velike Gospe spomen Božje dobrote u majčinskom licu Marije te je duboko ukorijenjena u hrvatskom vjerničkom narodu. ” Upirući danas pogled u Marijin lik jačamo osjećaj naše ukorijenjenosti, našeg zajedništva, naše povezanosti i naše pripadnosti. U procesu gubitka pripadnosti čovjek se malo pomalo degradira s obzirom na to da mu nitko ne pripada, niti da on ikome pripada. Tako čovjek postaje duhovno siroče. Takvo stanje dovodi do gubitka osjećaja za ono što znači biti roditelji, djeca, braća i sestre, djedovi i bake, rodbina, prijatelji, vjernici. To dovodi do zaborava vrijednosti slavlja, pjesme, igre, odmora, besplatnosti”, poručuje nadbiskup Bozanić.

Nadbiskup Bozanić ističe kako nam Marija pokazuje kakav treba biti naš odnos prema Bogu i ljudima. “Marija prepoznaje kako je sve što je primila Božji dar i za to ponizno zahvaljuje. Ali se ne zaustavlja na tome, nego izlazi iz nazaretske kuće i žuri prema Judeji da bi pomogla svojoj rođakinji Elizabeti, koja također, strpljivo i u zahvalnosti iščekuje rođenje svoga djeteta”, kazao je Bozanić te pozvao na molitvu za sve majke i očeve koji iščekuju rođenje djeteta kao i na čuvanje obitelji kao najvećeg dobra društva. Cjelovitu propovijed možete pronaći na poveznici.

Proslava Velike Gospe 2022. u Mariji Bistrici / Foto: Zagrebačka nadbiskupija

Proslava Velike Gospe 2022. u Mariji Bistrici / Foto: Zagrebačka nadbiskupija

Proslava Velike Gospe 2022. u Mariji Bistrici / Foto: Zagrebačka nadbiskupija

Proslava Velike Gospe u Mariji Bistrici / Foto: Zagrebačka nadbiskupija

Proslava Velike Gospe u Mariji Bistrici / Foto: Zagrebačka nadbiskupija

Svetište Majke Božje od Krasna

Hodočasnici iz Like s raznih strana naše metropolije, pa i iz drugih krajeva, slavili su blagdan Velike Gospe u skromnom svetištu na Krasnu. Svečanost je počela procesijom iz ovog svetišta prema vanjskom oltaru u dolini u šumskom okružju, a predvodio ju je gospićko-senjski biskup Zdenko Križić. Biskup Križić u propovijedi je istaknuo kako je Bog htio da Marija prođe kroz tešku školu patnje da bi mogla dobro razumjeti patnje svoje djece. “Teško je razumjeti nešto što netko nije proživio i iskusio. Zato se vjernici toliko utječu Mariji u svojim patnjama. Ona kao majka ne može biti indiferentna prema patnji svoje djece. Zato joj pobožni puk, pun pouzdanja, govori: ‘Ti znadeš najbolje sve naše nevolje'”, kazao je biskup Križić.

Pozvao je vjernike da ovom prilikom sve svoje boli i patnje prikažu Mariji koja će nam pomoći činiti ono što Isus od nas traži. “Čovjek boli ima potrebu svoju patnju nekome izreći. Ima potrebu da ga netko
razumije u njegovoj boli. Neka nam Marija pomogne da u životu činimo sve što nam Isus kaže. Neka potpomaže našu vjeru da ne malakše, da bi joj se jednom pridružili u novom životu gdje  više neće biti ni tuge, ni jauka, ni boli” , zaključio je biskup Križić. Cjelovitu propovijed možete pronaći na poveznici.

proslava Velike Gospe u Krasnom / Foto: Biskupijska kancelarija Gospić

proslava Velike Gospe u Krasnom / Foto: Biskupijska kancelarija Gospić

Svetište Gospe Sinjske

Splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Dražen Kutleša predvodio je misno slavlje svetkovine Velike Gospe u svetištu Gospe Sinjske govoreći o Mariji kao o putokazu nade i znaku utjehe.  Poručio je kako nas Marija čuva u našem zemaljskom hodu na putu prema vječnosti zbog čega je nazivamo putokazom koji budi nadu. ” I naše hodočašće danas u ovo prekrasno marijansko svetište otkriva pravu narav i srž ljudskoga života: hod prema Bogu, prema vječnosti. To je naš život na zemlji – hodočašće. Lutalica hoda bez cilja. Vrti se u krug, gleda gdje će pojesti i gdje će leći – i ništa više. To je čovjek bez Boga, bez pogleda u Mariju koja nam se otkriva kao putokaz prema slavi koju oko nije vidjelo, srce nije osjetilo i uho nije čulo, a koju je Bog pripremio onima koji ga ljube”, kazao je nadbiskup Kutleša.

Nadbiskup Kutleša istaknuo je i kako je Crkva poput Marije predviđena i milostima obdarena za visoko i sveto poslanje. Utemeljio ju je da bude polog i čuvar njegove božanske istine, da se drži čvrsto i da od te istine crpi snagu, život i slavu ne samo kršćanstvo, nego i cijelo čovječanstvo. „Ti si Petar-Stijena i na toj stijeni sagradit ću Crkvu svoju i vrata paklena neće je nadvladati“ (Mt 16,18).  “Draga braćo i sestre, riječi koje je Isus izgovorio Petru odnose se na otajstveno tijelo Crkve kao Božje tvorevine i neprevarljive su, ali one se ne ostvaruju u svakoj mjesnoj Crkvi bez truda i odgovornosti njezinih vjernika. Gospodin nije rekao za Crkvu u Hrvata da je vrata paklena neće nadvladati, već je nama povjerio zadaću da slavu i pobjedu koju je svojoj Crkvi pripravio utjelovljujemo u ovom našem kraju i vremenu i prenosimo u baštinu naraštajima iza nas”, naglasio je nadbiskup Kutleša. Cjelovitu propovijed možete pročitati na poveznici.

Procesija s likom Gospe Sinjske ulicama Sinja / Foto: Tiskovni ured Splitsko-makarske nadbiskupije

 

Procesija s likom Gospe Sinjske ulicama Sinja / Foto: Tiskovni ured Splitsko-makarske nadbiskupije

Svetište u Vrpolju

Svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo u vrpoljačkom svetištu predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić uz sudjelovanje velikog broja vjernika. Slavlje je započelo procesijom sa čudotvornom Gospinom slikom. Biskup Rogić je u propovijedi istaknuo kako u Marijinu životu, vjeri, kušnjama, pouzdanju i patnjama koje je ona prošla, svaka vjernička duša može tražiti i iščitavati i svoje životne staze. „Da Gospodinu predamo svoje strahove i Marijinom vjerom prihvatimo kušnje. Da Gospodinu predamo svoje boli i Marijinom nadom iščekujemo blagoslovljen ishod, okretanje na dobro i onoga što nas pritišće. Da Gospodinu predamo svoje slabosti, grijehe, propuste, razne stranputice i grešne navike, te da po Mariji, Majci Milosrđa, Božje milosti i Majci Nade i mi uzmognemo s Marijom klicati, veliča duša moja Gospodina – velika mi djela učini Svesilni, sveto je Ime njegovo“, kazao je biskup Rogić.

Vjernike je pozvao da osnažuju vjeru vjeru u vjeri nebeske Majke, Majke proslavljene poslije svih iskušenja koja je prošla. “Radost Neba ne da se s ničim uspoređivati. Snaga vjere u Božju dobrotu kadra je sve pobijediti. Gospe koja kidaš okove svake zarobljenosti isprosi nam tu snagu vjere, to predanje u ruke Božje koje se ustrajno nada spasenju. To pouzdanje koje Mariju nosi prema Nebu, Bogu zauvijek, neka budu i naša životna krila kojima prelijećemo kušnje zemaljske prolaznosti. Marijin zagovor neće izostati. Utječemo se Tebi, koja svijetliš na našem putu kao znak spasenja i nade, o blaga, o mila, o slatka Djevice Marijo”, zaključio je biskup Tomislav Rogić. Cjeloviti izvještaj možete pronaći na poveznici.

Procesija s likom Gospe u Vrpolju / Foto: Šibenska biskupija

Procesija s likom Gospe u Vrpolju / Foto: Šibenska biskupija

Procesija s likom Gospe u Vrpolju / Foto: Šibenska biskupija

Svetište Majke naših stradanja u Gori

„Njoj su naši stari gradili najljepše crkve, njoj su uzdizali svoje najintimnije molitve, njoj su se utjecali u najsudbonosnijim potrebama. I zadobivali su uslišanja. Zato je ona naša Duša duše hrvatske i Sunce naših stradanja. Marijin život i njezina borba nisu bili laki. Čitav svoj zemaljski vijek ona je nosila svoj križ i nije ju život mazio. Ona nije ni znala što je sve čeka kada je potvrdno odgovorila anđelu na Božji poziv da bude Majka Sina Božjega. Prihvatila je zato jer je to Bog tražio premda joj je bilo neobično to što je tražio i nije to razumjela. Ipak je odlučila reći Da premda je bila puna pitanja. Pouzdanje u Boga koji nešto traži mora biti na prvom mjestu, ispred svih pitanja i strahova“, rekao je biskup Vlado Košić dodavši kako je nakon svih patnji ipak dočekala Isusovo uskrsnuće, a onda i sama biva proslavljena, uzdignuta dušom i tijelom u nebo.

 

Crkva Velike Gospe na Velikom Rujnu na Velebitu

„Drago mi je što na Rujnu možemo zajedno obilježiti svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije, da ste se odvažili tu doći i na slikovitom mjestu uzvisine, gdje smo bliže i Nebu, slaviti ovaj veliki blagdan. Okupljeni zajedno oko Marije, osjećamo se sigurnima i radosni zbog njene prisutnosti među nama“, rekao je nadbiskup Želimir  Puljić podsjetivši na Isusove riječi s križa učeniku Ivanu: Evo ti majke. A Mariji je rekao, Evo ti sina.

“Radosni smo što smo u ulozi Ivana, oko svoje Majke, sigurni da nas zagovara i prati. Navješteni evanđeoski odlomak o susretu dviju žena paradigma je onoga po čemu se vjernici mogu ravnati. Susret Elizabete i Marije sažet je u dvije riječi: blagoslov i zahvalnost“, rekao je nadbiskup Puljić predvodeći svečano euharistijsko slavlje ispred crkve Velike Gospe na Velikom Rujnu na Velebitu, na planinskoj uzvisini od približno 1000 metara nadmorske visine.

Svetište Gospe od Utočišta u Aljmašu

„Blažena Djevica Marija je vjerovala da je Bog prisutan u našem ljudskom životu, da on vodi našu ljudsku povijest, dopustila mu je da ju on oblikuje i s povjerenjem je stavila svoj život u njegove ruke. I Bog je na njoj kao prvoj pokazao koja je i naša budućnost – nebo, uskrsna proslava, zajedništvo s Trojedinim Bogom“, rekao je đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić uvodeći u središnje svečano misno slavlje svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo u svetištu Gospe od Utočišta u Aljmašu, gdje su od ranih jutarnjih sati pristizali brojni hodočasnici.

„Bog je postao nepotreban u razumijevanju i tumačenju čovjeka i svijeta. Tako smo došli do toga da su čovjek i njegova nutrina ostali bez Boga; priroda bez Božje prisutnosti u njoj; povijest i društvo bez Boga. Kao da se Bog povukao ili da ga nema te kao da smo i svi mi koji se još uvijek deklariramo kao vjernici pozvani živjeti, razmišljati i djelovati pred li­cem Božje odsutnosti“, kazao je nadbiskup Hranić.

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja