Uoči blagdana blažene Djevice Marije Bistričke i ove se godine održava svečana procesija sa svijećama.

Svoje prvo najveće slavlje doživjela je Marija Bistrica 15. kolovoza 1971. godine kada je u njoj održan XIII. međunarodni marijanski kongres. Biskupi su te godine svetište proglasili Hrvatskim nacionalnim svetištem Majke Božje Bistričke.

Ususret proslavi svetkovine Majke Božje Bistričke, koja se u župi i svetištu u Mariji Bistrici slavi 13. srpnja, pročitajte tekst o kipu Majke Božje Bistričke koji se nalazi na glavnom oltaru u zagrebačkoj katedrali.

Nacionalno marijansko svetište u Mariji Bistrici slavi u ponedjeljak, 13. srpnja, svetkovinu Majke Božje Bistričke. Iako je hodočasnički program ovoga ljeta uvjetovan epidemiološkim mjerama i smanjen je broj organiziranih dolazaka vjernika, Majka Božja Bistrička svakodnevno privlači molitelje – pojedince, obitelji, pješake i bicikliste.

Donosimo tekst sa stranica Hrvatskog nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke o roditeljima koji su u starosti željni naše ljubavi i strpljenja kakvo su oni nama pružili kada su nas hranili, pričali priče za laku noć, učili nas hodati i čitati te nas pripremali za životno putovanje.

Povodom proslave svetkovine Majke Božje Bistričke u nacionalnom svetištu u Mariji Bistrici u emisiji „Aktualno” Hrvatskoga katoličkog radija gostovao je rektor Svetišta vlč. Domagoj Matošević. Istaknuo je kako je upravo bl. Alojzije Stepinac zamislio postavljanje postaja Križnog puta u Svetištu te je pojasnio zašto vjernici rado hodočaste.

Svetište Majke Božje Bistričke je najpoznatije i najposjećenije svetište u Hrvatskoj. Brojne ploče- zahvalnice i zavjetni darovi što se nalaze u svetištu svjedoče o Blaženoj Djevici Mariji kao zdravlju bolesnih, utočištu grješnika, utjesi žalosnih i pomoćnici kršćana.

U Mariju Bistricu hodočasti se od 1684. godine. Svake godine okupi se oko milijun vjernika na pedesetak stalnih hodočašća koja traju od Bijele nedjelje, početkom travnja, do Zahvalnice krajem listopada.