Pitam se hoće li nam ova nepogoda pružiti priliku da spoznamo svoju malu ulogu u velikom svemiru Božjeg stvorenja? Većina virusa koji su prešli na čovjeka u posljednjih nekoliko desetljeća upravo su posljedica ljudske invazije prirodnih staništa u gramzivoj potrazi za resursima", piše dr. sc. Krešimir Vuković.

Cor Cordi Hrvatskog katoličkog sveučilišta donosi članak više predavačice na HKS-u Antonije Hreščan "Pojam socijalne ili društvene distance u vrijeme pandemije". "S različitih strana čujemo poticaje da ne samo da ne trebamo držati socijalnu distancu, već i da je uopće ne trebamo tako zvati. Pojam društvena udaljenost mnogi smatraju prikladnijim, a ono čega se trebamo pridržavati jest fizička udaljenost ili razmak", poručila je u svome članku Hreščan.

Korizmeno vrijeme u Hrvatskoj nije od Domovinskoga rata bilo praćeno snažnijim kušnjama. Sugovornika ususret najvećem kršćanskom blagdanu Uskrsu uredništvo Vijenca pronašlo je u sveučilišnom kapelanu na Hrvatskom katoličkom sveučilištu Odilonu-Gbènoupkou Singbou, rođenom 4. siječnja 1980. u beninskom mjestašcu Hondja, nekad najboljem studentu Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta, koji je uz teološko znanje odavno usavršio i hrvatski jezik. Unatoč potresu u glavnom hrvatskom gradu, globalnoj pandemiji koronavirusa, izostanku misnih slavlja s narodom u crkvama, Odilon je promišljao znakove i izazove vremena, dublje od puke egzistencijalne potrebe za tjelesnim funkcioniranjem u turobnom dobu, kada isplivavaju na površinu problemi koje isključivo snažan duh može prebroditi.

Nedugo nakon što je objavljen drugi broj studentskoga lista Hrvatskoga katoličkog sveučilišta Kompas, svi dosadašnji brojevi mogu se pročitati i u elektroničkom obliku na mrežnoj stranici HKS-a.

Hrvatsko katoličko sveučilište započelo je s redovnim objavljivanjima tekstova u novoj rubrici Cor Cordi (Od srca srcu) čiji su autori sveučilišni nastavnici i djelatnici HKS-a, koji u ovoj novonastaloj situaciji s koronavirusom daju svoje stručno i znanstveno utemeljeno mišljenje iz različitih područja. Riječ uredništva, koje čine rektor prof. dr. sc. Željko Tanjić, predavači doc. dr. sc. Krunoslav Novak i dr. sc. Anto Mikić, sveučilišni kapelan dr. sc. Odilon Singbo i voditeljica Ureda za odnos s javnošću Suzana Obrovac Lipar, prof., prenosimo u cijelosti.

"Pozvani smo biti jako oprezni, posebno u ovo vrijeme kada unatoč raznim uputama ima onih koji su samouvjereni i nastavljaju u ime prerevne vjere banalizirati zdravstvene mjere i time ugrožavati ne samo jednog, nego više ljudi", istaknuo je kapelan Hrvatskog katoličkog sveučilišta vlč. Odilon Singbo predvodeći misno slavlje bez zajednice u kapelici HKS-a u subotu 21. ožujka. Propovijed vlč. Odilona prenosimo u cijelosti.

Odlukom Vlade Republike Hrvatske o zatvaranju vrtića, osnovnih i srednjih škola te fakulteta, došlo je do alternativnog oblika izvođenja nastave kako se akademska godina ne bi prekidala. Nastava za niže razrede osnovne škole izvodit će se prijenosom putem Trećeg programa HRT-a, dok će se nastava za više razrede osnovne škole, srednju školu i fakultete izvoditi online, u obliku internetske nastave na daljinu putem računala od doma.

"Molimo jedni za druge, ohrabrujmo jedni druge i služimo jedni drugima u ljubavi i odgovornosti", poručili su s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta gdje se od danas, zbog opasnosti zaraze koronavirusom, nastavi izvodi na daljinu. Tom se pozivu na konkretan način odazvao Klub studenata sestrinstva "Nutrix" koji je korisnicima Hrvatske mreže za beskućnike poslao materijalnu donaciju kako bi se adekvatno zaštitili od širenja zaraze.

Zagreb i Zagrebačka nadbiskupija domaćini su 11. Susreta hrvatske katoličke mladeži koji će se održati 9. i 10. svibnja ove godine. Kako se radi o susretu mladih, onda uistinu ne čudi da su upravo mladi glavni nositelji ovoga Susreta i to osobito u ovome razdoblju pripreme. U emisiji "Aktualno" HKR-a svoje iskustvo sudjelovanja u pripremi Susreta podijelili su voditelji nove emisije Laudato TV-a "Priprema, pozor, Susret hrvatske katoličke mladeži!".

Psihoterapija je promijenila koncept. Izgleda paradoksalno da psihoterapija nastala prije svega kao tehnike liječenja, dakle jedna potpuno medicinska praksa, danas nudi i pokušava objasniti suvremeno društvo i naša civilizacijska kretanja i odnose, piše psihijatar Dalibor Karlović u rujanskom izdanju mjesečnika Kana.