Zrin je stoljećima bio u središtu velikog posjeda koji se prostirao od Dvora do Hrvatske Kostajnice. Bio je jedan od najvećih tvrdih gradova - 130 metara dug i 40 metara širok te su njime gospodarile dvije od tri najznamenitije Hrvatske srednjovjekovne plemićke obitelji. Knjiga Hrvoja Kekeza i Krešimira Regana „Zrin - Srednjovjekovno sijelo knezova Babonića i Zrinskih“ prva je cjelovita studija o utvrdi Zrin.

Zaposlenici i vanjski suradnici Hrvatskoga katoličkog sveučilišta hodočastili su u ponedjeljak 12. srpnja u Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke sa svojim obiteljima. Hodočastili su u zahvalu Nebeskoj Majci za 15 godina postojanja i djelovanja HKS-a te za zajedničku molitvu za potrebe svoje sveučilišne zajednice.

Ovo se samo čekalo jer dopusnicu je Hrvatsko katoličko sveučlište već duže vrijeme imalo, a najnovije su konačno i objavili: "Medicinski fakultet Hrvatskog katoličkog sveučilišta upisuje studente u akademsku godinu 2021./2022." Prvoizabrani dekan Dalibor Karlović budućim studentima poručuje da će upisom na HKS-ovu Medicinu, osim akademskog puta stjecanja stručnih kompetencija, dobiti zajednicu "na koju se uvijek možete osloniti, a koja njeguje pozitivno ozračje za napredovanje ne samo kao studenta već kao cjelovite osobe".

"Dragi stanovnici Lijepe naše, tijekom ove godine svjedoci smo događajima koji su drugačiji od svega nam poznatog i uobičajenog. Nepredvidivi događaji poput nedavnih potresa u Zagrebu ili jučerašnjeg snažnog potresa u Petrinji, Sisku i Glini podsjetili su nas da u nekoliko sekundi naš život može poprimiti neke druge obrise, a naša rutina biti iznenada prekinuta. Mnogi su ostali bez svojih domova ili su oni nesigurni za život, a nažalost nekoliko je osoba izgubilo svoj život. Iako većina nas izvan bližeg epicentra nije pretrpjela veće materijalne štete, svima nam se treslo tlo pod nogama te nam je poljuljan osjećaj sigurnosti." Prenosimo u cijelosti rad Jelene Zadro, mag.psych. i stručne suradnice Centra za psihološko savjetovanje HKS-a i Kristijana Žibrata, mag.psych. i asistenta na Odjelu za psihologiju HKS-a.

Ova je pandemija iznjedrila u pojedinim situacijama ono najbolje od nas, no nažalost u određenim situacijama i ono najgore. S jedne strane svjedočimo nesebičnom sebedarju medicinskog i zdravstvenog osoblja, dok s druge strane građani diljem svijeta prosvjeduju protiv epidemioloških mjera, a pojedine bogatije države za sebe rezerviravaju prekomjerne doze cjepiva, ostavljajući druge, siromašnije, bez mogućnosti nabave za svoje stanovništvo.

Nikolina Solić, studentica II. godine diplomskog sveučilišnog studija povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, prva je magistra povijesti koja je u ponedjeljak 5. svibnja obranila diplomski rad "Djelovanje dobrotvornog društva Zaštitnice djevojaka u razdoblju od1929. - 1947." putem platforme Microsoft Teams.

Pitam se hoće li nam ova nepogoda pružiti priliku da spoznamo svoju malu ulogu u velikom svemiru Božjeg stvorenja? Većina virusa koji su prešli na čovjeka u posljednjih nekoliko desetljeća upravo su posljedica ljudske invazije prirodnih staništa u gramzivoj potrazi za resursima", piše dr. sc. Krešimir Vuković.

Cor Cordi Hrvatskog katoličkog sveučilišta donosi članak više predavačice na HKS-u Antonije Hreščan "Pojam socijalne ili društvene distance u vrijeme pandemije". "S različitih strana čujemo poticaje da ne samo da ne trebamo držati socijalnu distancu, već i da je uopće ne trebamo tako zvati. Pojam društvena udaljenost mnogi smatraju prikladnijim, a ono čega se trebamo pridržavati jest fizička udaljenost ili razmak", poručila je u svome članku Hreščan.

Korizmeno vrijeme u Hrvatskoj nije od Domovinskoga rata bilo praćeno snažnijim kušnjama. Sugovornika ususret najvećem kršćanskom blagdanu Uskrsu uredništvo Vijenca pronašlo je u sveučilišnom kapelanu na Hrvatskom katoličkom sveučilištu Odilonu-Gbènoupkou Singbou, rođenom 4. siječnja 1980. u beninskom mjestašcu Hondja, nekad najboljem studentu Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta, koji je uz teološko znanje odavno usavršio i hrvatski jezik. Unatoč potresu u glavnom hrvatskom gradu, globalnoj pandemiji koronavirusa, izostanku misnih slavlja s narodom u crkvama, Odilon je promišljao znakove i izazove vremena, dublje od puke egzistencijalne potrebe za tjelesnim funkcioniranjem u turobnom dobu, kada isplivavaju na površinu problemi koje isključivo snažan duh može prebroditi.

Nedugo nakon što je objavljen drugi broj studentskoga lista Hrvatskoga katoličkog sveučilišta Kompas, svi dosadašnji brojevi mogu se pročitati i u elektroničkom obliku na mrežnoj stranici HKS-a.