Krajem veljače 1991. Srbi nezadovoljni novom, demokratski izabranom, hrvatskom vlašću počeli su sve češće ugrožavati stanovništvo grada Pakraca, posebice Hrvate. Nakon što je 22. veljače Skupština općine Pakrac proglasila pripojenje SAO Krajini, srpski civili šetali su naoružani gradom spremajući se napasti hrvatske policajce i protjerati Hrvate iz grada.

Krajem studenog 1991. godine, okupacijom Ernestinova i Laslova, velikosrpski pobunjenici i JNA sve su više stezali obruč oko Osijeka. Grad je bio pod neprestanom topničkom paljbom, a početkom prosinca agresor je započeo oklopno-pješački napad s ciljem konačnog slamanja obrane Osijeka. U takvim okolnostima među pripadnicima 160. brigade Hrvatske vojske javlja se ideja o pokretanju radiopostaje.

Mons. Armando Nardini preminuo je 20. siječnja u dobi od 99. godina i u 73. godini svećeništva. Uvijek ćemo se sjećati njegova neustrašiva pomaganja potrebitima, kako u Europi tako i u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini za vrijeme Domovinskog rata, ali i trajne povezanosti sa Splitsko-makarskom nadbiskupijom.

Politička kriza koja je u siječnju 1990. godine zahvatila Jugoslaviju nakon raspada Saveza komunista Jugoslavije, godinu dana kasnije, u siječnju 1991. godine doživjela je novu dimenziju. Naime na sjednici Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 9. siječnja, većinom glasova, usvojena je Naredba Predsjedništva SFRJ kojom se tražilo razoružavanje svih nelegalnih naoružanih formacija i osoba na području Jugoslavije. Naoružanje i vojnu opremu sve formacije i osobe koje nisu dio Oružanih snaga SFRJ morale su predati postrojbama i ustanovama JNA ili u najbližu policijsku postaju u roku 10 dana, dakle do 19. siječnja.

Na današnji dan, 14. siječnja 1992. godine, u novinama New York Times objavljen je „Apel za mir u Hrvatskoj“ koji su potpisala 104 nobelovca iz svih krajeva svijeta.

Na današnji dan, 11. siječnja 1993. godine započela je agresija Armije BiH na Uskoplje odnosno Gornji Vakuf.

Na današnji dan, 9. siječnja 1992. godine, uz prometnicu Pakrac - Požega, stotinjak metara od sela Kusonje pronađena je prva masovna grobnica u Domovinskom ratu. U grobnici su se nalazili posmrtni ostaci ubijenih hrvatskih vojnika i policajaca koji su stradali 8. i 9. rujna 1991. godine u bitci za selo Kusonje.

Zrakoplovstvo Jugoslavenske narodne armije u Domovinskom ratu često je djelovalo na zračnom prostoru Republike Hrvatske, osobito od rujna do prosinca 1991. godine. Najjači odjek imalo je svakako bombardiranje i raketiranje Banskih dvora, odnosno atentat na Franju Tuđmana, 7. listopada 1991. godine no u svijetu je možda čak i glasnije odjeknuo još jedan suludi čin Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva.

Na Staru godinu prisjećamo se kako je izgledao 31. prosinca 1991. Cijelom duljinom hrvatske bojišnice bilo je nemirno tako da ni vojnici bojovnici ni civilno stanovništvo nije moglo na miru dočekati novu godinu. Pregledom stanja na bojišnice stječemo uvid kako je neprijatelj bio aktivan od istočne i zapadne Slavonije, preko središnje Hrvatske oko Karlovca, Like, središnje Dalmacije i dubrovačkog kraja.

O jednom od najpotresnijih događaja u novijoj hrvatskoj povijesti, u javnom diskursu okamenjenom u sintagmi "Dan kada je Tovarnik plakao" svjedoči knjiga "Svjedočim. Obrana i stradanje Općine Tovarnik u Domovinskom ratu" koja uskoro izlazi u nakladi Općine Tovarnik.