Budi dio naše mreže

Konac 1993. godine i početak 1994. za Hrvate u srednjoj Bosni bili su biti ili ne biti.

/ Borna Marinić

Doktor Mate Granić, tada hrvatski ministar vanjskih poslova bio je glavni pregovarač s Bošnjacima kako bi postigli mir između zaraćenih strana. Predsjednika predsjedništva BiH Aliju Izetbegovića prisjetio se kao tvrdog pregovarača koji nije htio pristati na primirje. O svemu tome zapisao je u svojoj knjizi Diplomatska oluja iduće: Austrijski ministar vanjskih poslova Alois Mock organizirao je početkom siječnja 1994. mirovnu konferenciju u Beču, u palači Hofburg. Uz mirovne pregovarače Owena i Stoltenberga, tu su bili i predstavnici svih stalnih članica Vijeća sigurnosti, osim Kine, te predstavnici brojnih međunarodnih organizacija, posebno UNHCR-a i Međunarodnog Crvenog križa. Osim plenarnog sastanka, održani su brojni bilateralni susreti izaslanstava. Owen i Stoltenberg zalagali su se za nastavak mirovne konferencije u Ženevi uz snažniju podršku SAD-a.

Ministar vanjskih poslova BiH Haris Silajdžić i ja dogovorili smo se da uz pomoć njemačkog ministra vanjskih poslova organiziramo sastanak predsjednika Tuđmana i Izetbegovića, uz prisutnost Amerikanaca, te da najprije dogovorimo prekid sukoba Hrvata i Bošnjaka, a tek nakon toga razgovaramo o oslobađanju okupiranog područja i konačnom miru u cijeloj BiH. Sastanak smo uspjeli organizirati 10. i 11. siječnja 1994. u Bad Godesbergu, njemačkoj državnoj rezidenciji, uz pomoć njemačkog ministra vanjskih poslova Klausa Kinkela.

Osim predsjednika Tuđmana i Izetbegovića, Silajdžića i mene, na sastanku su bili i zapovjednik NATO-a i njegovi suradnici te predstavnici SAD-a, posebno iz Ureda nacionalne sigurnosti. Nakon dva dana pregovora nismo postigli bitan napredak, ali to je bio vrlo važan sastanak kako bi Amerikanci shvatili da Hrvatska iskreno želi prekid rata između Hrvata i Bošnjaka te da je spremna odmah podržati ozbiljne mirovne pregovore.

Predsjedniku Tuđmanu najviše su na srcu bili Hrvati u srednjoj Bosni i njihov težak položaj. Stoga je bošnjačkog vođu Aliju Izetbegovića upitao može li zaustaviti  ofenzivu Armije BiH na hrvatske enklave u srednjoj Bosni. Odgovor je bio negativan. Izetbegović je kazao da su generali Armije BiH odlučili uzeti srednju Bosnu i da on više ništa ne može učiniti. To je šokiralo i predsjednika Tuđmana i mene, jer sa znao koliko je Tuđman zabrinut za sudbinu Hrvata u srednjoj Bosni. Za službenim ručkom Izetbegović nam je vrlo odlučno kazao da Armija BiH broji više od 200 tisuća
vojnika te da su sposobni osloboditi cijelu BiH. Predsjednik Tuđman zalagao se za pregovore i upozoravao da nastavak rata donosi velike žrtve i da je mirovni sporazum najbolje rješenje. Izetbegović je na to odgovorio kako svaki rat donosi žrtve i da su njegovi borci spremni ginuti za BiH. Time je završio javni dio pregovora u Bad Godesbergu. U tom trenutku američka strana nije imala nikakvu novu ideju ili prijedlog, ali su shvatili probleme i pozicije predsjednika Tuđmana i predsjednika Izetbegovića.

Borna Marinić / Foto: HKM

Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja