U nastavku donosimo dijelove priopćenja s 83. redovitog zasjedanja Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine održanoga 21. i 22. ožujka u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Mostaru.

Na poluotoku Šćitu, okružen Ramskim Jezerom, jednim od najljepših bisera Bosne i Hercegovine, nalazi se Franjevački samostan Šćit. Samostan u Rami su podigli franjevci u 15. stoljeću. U proširenom i preuređenom samostanskom dvorištu svoje mjesto našle su vrijedne umjetničke skulpture. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila je kulturni pejzaž i područje franjevačkog samostana i crkve nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Prije 24 godine, točnije 12. i 13. travnja 1997. glavni grad Bosne i Hercegovine - Sarajevo posjetio je njezin veliki prijatelj papa, sada sveti, Ivan Pavao II. ostvarivši tako svoju želju pohoditi grad-simbol ljudske patnje i besmislenog bratoubilačkog ratovanja, a Katolički tjednik se prisjeća kako je to tada izgledalo.

Sestre Družbe Milosrdnoga Isusa iz Poljske po prvi će put otvoriti kuću u Bosni i Hercegovini, u župi Uzašašća Gospodinova u Novome Travniku.

Ovaj video rubrike "Večernje misli" snimljen je, kako fra Josip navodi u ekstremnim uvjetima. Naime, fra Josip je video snimio iz šatora na 2 tisuće metara nadmorske visine. Pročitajte što fra Josip Vlašić poručuje s planine Čvrsnice.

U povodu obilježavanja 3. Obiteljskog dana u Bosni i Hercegovini predsjednik Biskupske konferencije BiH i vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić u razgovoru za Hrvatski katolički radio osvrnuo se na misu u Kupresu, na mlade BiH koji se pripremaju za brak, ali i na starije stanovništve koje se osjeća napušteno.

Veleposlanstvo Republike Italije pokazalo je širinu srca prema bližnjemu u nevolji te je, u povodu obilježavanja Dana Republike Italije 2. lipnja, veleposlanik NJ.E. Nicola Minasi donirao financijska sredstva za pučke kuhinje Caritasa u Bosni i Hercegovini.

Izložba "Upoznaj moje pismo. Jedan svijet s mnoštvom pisama – pogled u zajedničku kulturu" otvorena je u srijedu, 23. listopada u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Visokom. Cilj projekta jest upoznati učenike i širu javnost sa što više pisama i različitih kultura svijeta te tako doprinijeti suživotu i boljoj budućnosti.

Hrvatski jezik u Bosni i Hercegovini nema mjesto koje zaslužuje kao jedan od tri službena jezika u BiH. Zbog čega je Hrvatima uskraćeno pravo na hrvatski jezik u javnoj komunikaciji i kako se može riješiti jezična situacija u BiH u Kulturogramu je objasnila dr. sc. Marija Musa, autorica knjige 'Hrvatski jezik u BiH u javnoj komunikaciji od 1945. do danas'.

"Želja nam je građanima Sarajeva pokazati da smo sposobni i željni brinuti jedni za druge, da su mladi ljudi Bosne i Hercegovine spremni izaći iz svoja četiri zida i postati nositelji društva", rekao je za Hrvatsku katoličku mrežu Josip Milanović, glasnogovornik i koordinator projekata Nadbiskupijskog centra za pastoral mladih Ivan Pavao II.