Iz Hrvatskoga hodočasničkog doma u Rimu primili smo Apel koji objavljujemo u cijelosti:

Uz današnji blagdan najmlađega hrvatskoga blaženika Ivana Merza, sa stranice Postulature ivanmerz.hr donosimo obilje blaženikovih misli koje bi svakako vrijedilo razmotriti u ozračju nadolazećih izbornih dana.

Odmah nakon svetačke smrti Ivana Merza, 10. svibnja 1928., mnogi su počeli posjećivati njegov grob i preporučivati mu se u zagovor u svojim potrebama. Tako se počelo širiti njegovo štovanje. Donosimo molitve koje se mogu moliti i sada nakon njegove beatifikacije.

Danas slavimo blaženog Ivana Merza, zauzetog vjernika laika. Merz kao laik polaže zavjet čistoće, a svoje slobodno vrijeme posvećuje odgoju mladeži u katoličkoj organizaciji Hrvatski Orlovski savez, pod geslom „Žrtva, euharistija, apostolat“. Istaknuti je katolički intelektualac međuratnog razdoblja. Njegovo djelovanje prožima ljubav prema Crkvi i odanost Svetom Ocu. Isticao se i euharistijskom pobožnošću. Umro je mlad, u trideset i drugoj godini, na glasu svetosti, prikazujući na smrtnoj postelji svoj život Bogu kao žrtvu za hrvatsku mladež. Grob mu se nalazi u Zagrebu, u bazilici Srca Isusova u Palmotićevoj ulici, u koju je svakodnevno odlazio na svetu misu. Blaženim ga je proglasio sveti papa Ivan Pavao II. u Banja Luci 22. lipnja 2003. godine, stavljajući ga za uzor mladima i vjernicima laicima.

Fides catholica mea est in vita vocatio – Katolička vjera je moje životno zvanje”. Riječi su to blaženog Ivana Merza koje najbolje oslikavaju ono u što je vjerovao i živio. U novoj epizodi #SKACpodcasta Krešimir je ugostio Roberta Matečić kako bi razgovarali o blaženikovom životnom putu, preko obrazovanja u Beču i Parizu, sudjelovanja u I. svjetskom ratu, te u konačnici laičkom apostolatu u Zagrebu. Zašto Ivan Merz slovi kao "uzor mladeži"? Može li posvećeni laik odgovoriti na pitanja mladih o ljubavi i čistoći? Kako je isusovačka duhovnost utjecala na duhovno formaciju blaženika? Odgovore na pitanja saznajte u novoj epizodi SKAC podcasta.

Te su duhovne vježbe utisnule u njegov vjerski život snažni liturgijski pečat. Svoje dojmove o tim duhovnim vježbama bl. Ivan detaljno je opisao u svome Dnevniku 5. travnja 1920.

Boraveći u Parizu na studiju bl. Ivan Merz preveo je u korizmi 1921. na hrvatski poznati Križni put od Paula Claudela. To je zabilježio i u svome pariškom Dnevniku 23. travnja 1921. Ovaj svoj prijevod objavio je također u korizmi sljedeće 1922. godine u isusovačkom časopisu Život. Na kraju objavljenog prijevoda uz njegov potpis stoji i datum prijevoda: U Parizu, na Veliki petak 1921. Postulatura bl. Ivana Merza ponovno je objavila u elektronskom izdanju Claudelov Križni put u prijevodu Ivana Merza za ovogodišnju korizmu.

"Bl. Ivan Merz je prepoznao da je euharistija ono od čega on živi i da se malo-pomalo mijenja. Kao što piše u Evanđelju, ni sam nije znao kako raste. On se pričešćivao i, ni sam nije znao kako, jednostavno se mijenjao. Vidim da i u našoj generaciji mnogi mladi imaju to iskustvo. Nešto ih vuče prema euharistiji, ne znaju često objasniti što, ali nakon nekog vremena shvate da se mijenjaju", poručuju mladi koje se okupljaju u Studentskom katoličkom centru Palma u Zagrebu.

Na blagdan Imena Marijina prije 99 godina, bl. Ivan Merz uputio je svom profesoru dr. Ljubomiru Marakoviću veoma važno pismo o rekristijanizaciji hrvatskog naroda. Dobrotom postulatora p. Božidara Nagya, DI, donosimo najvažnije dijelove pisma:

Jednom je prigodom Majka Terezija posjetila Baziliku Srca Isusova u Zagrebu, gdje se nalazi grob bl. Ivana Merza. Pročitajte što je tada poručila!