U emisiji „Argumenti“ Hrvatskoga katoličkog radija u utorak 17. rujna središnja je tema uz početak školske godine bilo stanje hrvatskoga školstva i problem anksioznosti među mladima. Gosti u studiju bili su klinička psihologinja s dugogodišnjim iskustvom rada s djecom i mladima prof. dr. Gordana Buljan Flander, dekan Učiteljskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. Siniša Opić i logoterapeut i zamjenik ravnatelja OŠ Lotrščak Martin Kajtazi.
„Ono što je bitno djeci je rutina, a oni su u pandemiji izgubili rutinu. Djeci je bitno i druženje s vršnjacima u školi. I to su izgubili. Izgubili su i kontakte sa svojim bakama i djedovima. Stalno su bili izloženi bombardiranju brojkama koliko je umrlih od korone, kako se treba brinuti za roditelje, baku i djeda koji imaju i neku ozbiljnu zdravstvenu poteškoću i onda se među djecom stvorila ideja da ona mogu ‘ubiti’ svoga baku ili djeda, mamu i tatu. Rasli su stvarno u posebnim uvjetima i zbog toga imaju anksioznost i zato se i ja danas radim s djecom koja imaju anksioznost kao posljedicu pandemije“, rekla je o posljedicama pandemije i uzrocima anksioznosti među mladima prof. dr. Buljan Flander.
„Pokazalo se, iz istraživanja koje sam radila sa svojim kolegama, a pokazalo je to i istraživanje koje je provelo Sveučilište u Zadru, da 60 do 80 posto mladih prima i prosljeđuje seksualno eksplicitne sadržaje dalje. I to je zapravo pošast među mladima. A nastavnici i roditelji misle da to njihova djeca ne rade. Vrlo rijetko se djeca povjere, da ih se u svemu tome i ucjenjuje“, upozorila je prof. dr. Buljan Flander.
„Mislim da stvaramo preveliki pritisak roditeljima i učenicima da bi oni bili ‘hiperodlikaši’ i da će im taj numerički zapis ocjene odličan otvoriti sva vrata u svijetu. A to je krivo. Temeljna osobina koju učenik treba steći u školi jest da jednoga dana može voditi društvo, svoju domovinu, pa i sebe. Zasnovati svoju obitelj. I usvajati nova zvanja. Sva znanja ovoga svijeta ne vrijede ako je čovjek nesretan, ako je on nesiguran u sebe, ako ne može dijeliti svoju ljubav s drugima, ako ne može davati i pomagati…“, rekao je u razgovoru prof. dr. Opić.
„Imam iskustvo rada u državnim školama i iskustvo rada u vjerskoj, Osnovnoj školi Lotrščak. Škole bi trebale biti mjesta u kojima pomažemo učenicima da nađu što sretniji život. Kriza obitelji lako se manifestira i u školi. Tjeskobe i brige brakova, ujedno su i brige škole. Škola služi ne samo da bi prenijela znanje nego i ono što donosi dugoročnije rezultate jest odgojna dimenzija. A ona se zapostavlja. U našoj školi, kada upisujemo nove učenike, govorimo roditeljima da je nama povjerenje među najvažnijim postulatima. Povjerenje u radu škole, ali i u komunikaciji s roditeljima. Ondje gdje nema povjerenja tu se mnoge ideje ruše“, kazao je u emisiji logoterapeut Kajtazi.
Snimku emisije „Argumenti“ od utorka 17. rujna možete pogledati na Youtube kanalu i Facebooku HKR-a. Emisiju je vodio i uredio Marino Erceg.