„Ja dođoh da život imaju, u izobilju da ga imaju.“ (Iv 10,10)

U emisiji „Argumenti“ Hrvatskoga katoličkog radija u utorak 17. rujna središnja je tema uz početak školske godine bilo stanje hrvatskoga školstva i problem anksioznosti među mladima. Gosti u studiju bili su klinička psihologinja s dugogodišnjim iskustvom rada s djecom i mladima prof. dr. Gordana Buljan Flander, dekan Učiteljskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. Siniša Opić i logoterapeut i zamjenik ravnatelja OŠ Lotrščak Martin Kajtazi.

Može li nam vjera pomoći pobijediti anksioznost, u emisiji HKR-a "Halo, velečasni?" objasnio je vlč. Damir Ocvirk.

Mnogi katolici u svetoj Dimfni gledaju uzor vjere i hrabrosti, moleći je za zaštitu, iscjeljenje i mir u teškim trenucima.

Postoje razine sreće u kojima su više razine prožimajuće, trajne i duboke, dok su niže razine usmjerene na ego, kratkotrajne i površne. Više razine sreće donose veću i trajniju sreću od nižih. A ako živimo samo za one niže, vjerojatno ćemo se osjećati praznima, otuđenima, neispunjenima, depresivnima, tjeskobnima, a ponekad i očajnima.

Kako izaći iz depresije? Ima li lijeka za nju i kako živjeti s njom? Zašto su psihičke smetnje veliki "tabu", posebno u vjerničkim krugovima? Odgovore na ta i druga pitanja ponudili smo u emisiji "Pričaj mi" koju uređuju i vode Matija Đudarić, Paula Marija Knežević i Ivana Markić. Gost emisije bio je fra Mario Berišić.

Kako pobijediti svagdašnje tjeskobe je tema emisije HKR-a "S druge strane ogledala" u kojoj je 17. siječnja gostovala dr. Anita Dučkić Sertić, logoterapeut i duhovni terapeut, voditeljica Centra za promicanje dobrobiti ranjivih osoba HKS-a.

„U sprječavanju i liječenju duševnih bolesti, ovisnosti, depresije… istinska vjera pomaže - to je znanstveno dokazano“, rekao je u emisiji Kompas RTV-a Herceg-Bosne neuropsihijatar profesor Sveučilišta u Mostaru dr. sc. Dragan Babić.

Psalmi ne samo da prilagođavaju naše emocije nekom hvalevrijednom prirodnom ili kulturnom standardu dobrote, oni ih prilagođavaju Kristu, izvoru sve dobrote.

Procjena naših sposobnosti ovisi o nama samima, o našoj prirodi (biologija) i o našim prethodnim iskustvima, kako onima koje smo stekli kroz priče drugih (odgoj, škola) tako i onima s kojima smo se sami susretali. Iskustvo raznih ishoda u raznim situacijama nas uvjerava tko smo, što smo, koliko smo (ne)sposobni i (ne)moćni te u skladu sa zaključkom te procjene reagiramo borbom ili bijegom.