Tko, kako i koliko dugo izrađuje misnice? Odgovore na ova pitanja potražili smo na 60. teološko-pastoralnom tjednu u Zagrebu. Članica Družbe Kćeri Božje ljubavi sestra Jelena otkrila je za Hrvatsku katoličku mrežu nepoznate detalje o poznatom svećeničkom ruhu-misnici.

Jesu li mediji mjesto susreta Crkve i svijeta? - bila je tema emisije Argumenti Hrvatskoga katoličkog radija u kojoj su 28. siječnja sudjelovali pročelnik Odjela za komunikologiju na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu izv. prof. dr. sc. Jerko Valković, predstojnik Odsjeka za komunikologiju na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu te predsjednik Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu i voditelj krovnog projekta „Djeca medija“ prof. dr. sc. Danijel Labaš kao i autor knjige „Evangelizacija u digitalnom dobu – Crkva, mediji i odnosi s javnošću“ doktor informacijsko-komunikacijskih znanosti i odnosa s javnošću i župnik na Kočerinu hercegovački franjevac dr. sc. fra Mario Knezović. Emisiju je uredila i vodila Diana Tikvić.

Ove godine slavi se stota obljetnica rođenja Chiare Lubich, utemeljiteljice Pokreta fokolara - Djela Marijina. Tako će se u njenu čast na međunarodnoj konferenciji u utorak s početkom u 16:30 na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu predstaviti ekonomska vizija Chiare Lubich pod naslovom “Nadahnuta ekonomija za ujedinjeni svijet”. Glavno predavanje održat će Lawrence Chong, generalni direktor Consulus Grupe iz Singapura.

"Stavite Sveto pismo na mjesto televizora, tamo gdje vam smeta da ne možete gledati televiziju bez da pomaknete Bibliju. Svaki dan pročitajte jedno poglavlje. Pa tek onda upalite televizor. Ako čitate Bibliju redovito, osjetit ćete u svom srcu neku promjenu, neku radost. Podcrtavajte ono što vama nešto govori. Ispočetka možda nećete osjetiti ništa, ali kasnije ćete shvatiti koliko je područja vašeg života Božja riječ osvijetlila. Jer to je živa Božja riječ, koja ima snagu preobraziti naše živote", naglasio je fra Josip Blažević.

Uoči dočeka naših srebrnih rukometaša, igrač David Mandić opisao je za Hrvatski katolički radio kakvo je raspoloženje igrača dan nakon utakmice, što misle o hrvatskim navijačima i hoće li se izbornik Červar zaista oprostiti od reprezentacije.

Otkako su 1858. godine sestre milosrdnice došle u Rijeku, njihov apostolat prepoznat je u gradu na Rječini po velikom humanitarnom radu s ljudima s margine društva, s bolesnicima i svima u potrebi. Manje je poznata da je 14. ožujka 2012. godine uoči blagdana sv. Lujze de Marillac, suutemeljiteljice Kćeri kršćanske ljubavi, a čiju karizmu sestre milosrdnice žive i svjedoče u samostanu Majke Dobrog Savjeta u Rijeci, otvorena i blagoslovljena Kuća sestre Žarke.

Hrvatsko katoličko sveučilište, Franjevački svjetovni red i Franjevačka mladež, potaknuti enciklikom pape Franje ''Laudato si'. O brizi za zajednički dom“, pozivaju sve na poštivanje svetosti nedjelje i na solidarnost s onima koji na taj dan moraju raditi.

U povodu najnovijega osporavanja upisa Fakulteta hrvatskih studija u Sudski registar od strane ministrice znanosti i obrazovanja kao i s tim povezanih medijskih zastrašivanja i omalovažavanja studenata koji studiraju na Fakultetu hrvatskih studija, u čemu prednjače čelnici Nezavisnoga sindikata znanosti i visokog obrazovanja, Skupština Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu na sjednici 23. siječnja 2020. raspravljala je o položaju studenata na novoosnovanom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Skupština je donijela zaključke kojima je izrazila solidarnost Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu sa studentima Fakulteta hrvatskih studija i potporu nastojanjima Studentskoga zbora Fakulteta.

Prema ideji remetskog župnika o. Antonija Marija Čirka, stripovi se redovito objavljuju na mrežnim stranicama "Župa Remete". Svetište Majke Božje Remetske, zagovornice Hrvatske, nalazi se na sjevernom dijelu Zagreba, na padinama šumovite Medvednice. Na ulaznim vratima svetišta stoji uklesano u kamenu: Zdanje ovo podigla je Marijanska pobožnost.

Nedostupna i neorganizirana palijativna skrb otvara mogućnost promišljanjima o eutanaziji. Godišnje u Hrvatskoj umire oko 52 tisuće ljudi. U 2019. oko 32 tisuće bolesnih i njihovih obitelji trebali su palijativnu skrb. Bolesnik želi smanjiti opterećenje obitelji i prikriva svoje teškoće. Pri zahtjevima za eutanaziju kao jedan od najčešćih razloga navodi se bol, fizička i ona psihička/duhovna bol odnosno patnja obilježena ovisnošću i beznađem. No, svi možemo doprinijeti olakšanju patnje palijativnih bolesnika, istaknuto je, između ostalog, u predstavljanju naglasaka s tematskog Kolokvija vijeća HBK za život i obitelj o eutanaziji i palijativnoj skrbi uz Dan života 2020.