Povodom 25. obljetnice slavne i velebne vojno-redarstvene operacije “Oluja”, Hrvatski filmski Institut daruje hrvatskim braniteljima i hrvatskom narodu američko-hrvatski dokumentarni film “Operacija Oluja”.

U emisiji HKR-a 'Kulturni biseri Hrvatske' predstavili smo povijesni kompleks grada Splita i Dioklecijanovu palaču, jedno od prvih dobara upisanih na Listu svjetske baštine. O jednoj od najstarijih antičkih palača na jadranskoj obali, njezinom graditelju caru Dioklecijanu i njezinom utjecaju na arhitekturu nekih europskih gradova razgovarali smo s Radoslavom Bužančićem, pročelnikom Konzervatorskog odjela u Splitu.

Freska s prikazom sv. Ane s prstom preko usana datira iz 8. ili 9. stoljeća, a otkrivena je u staroj Nubiji u današnjem Sudanu. Znamo da je to freska sv. Ane, majke Blažene Djevice Marije i bake Isusove, zbog natpisa na kojem piše: "Sveta Ana, majka Majke Božje. Svetica i…"

Katedrala svetog Jakova u Šibeniku najznačajnije je graditeljsko ostvarenje 15. i 16. st. na tlu Hrvatske. Zbog svojih iznimnih vrijednosti katedrala je 2000. uvrštena u UNESCO-ov popis svjetskog kulturnog nasljeđa.

Vladimir Peter Goss, hrvatsko-američki znanstvenik, pisac i novinar kojeg su kritičari nazivali i „pjesnikom Domovinskog rata", u knjizi „Početci hrvatske umjetnosti” prati razvoj umjetnosti u hrvatskom prostoru, ali i napominje kako su autarhičnost i prometna nepovezanost upravo tog prostora rezultirale bogatstvom oblika te su zajednički temelj na kojem se izgradila nacionalna kultura.

Prije pet stoljeća u Dubrovniku je napisan znameniti zbornik Libro od mnozijeh razloga. U razgovoru za Hrvatsku katoličku mrežu akademik Stjepan Damjanović otkrio nam je o kakvom je zborniku riječ i zbog čega nam je važan.

Starogradsko polje upisano je na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine. Polje je primjer najstarije sačuvane grčke parcelacije na Jadranu, zasađene istim kulturama već 2 400 godina. O tom remek djelu grčke kulture razgovarali smo s Vinkom Tarbuškovićem, ravnateljem Agencije za upravljanje Starogradskim poljem.

Pogledajte predivne prikaze alegorijskog putovanja kroz pakao, čistilište i raj iz Božanstvene komedije na razglednicama nastalima 1921. godine u povodu šestote obljetnice smrti velikog Dantea Alighierija.

Mjesto spomen-kuće sv. Majke Terezije u Skoplju nije slučajno odabrano. Naime, na mjestu sadašnje spomen-kuće nekada je stajala stara katolička crkva Presvetoga Srca Isusova, u kojoj je Majka Terezija, tada Gonxha Bojaxhiu, krštena samo dan nakon rođenja.

Njegova je arhitektura bila izraz njegove kršćanske opredijeljenosti. Od samoga početka 20. st. Sagrada Família postala je simbol Barcelone, baš kao što je Eiffelov toranj simbol Pariza. I nakon njegove smrti, stanovnici Barcelone smatrali su ga zaštitnikom svoga grada. Također, dokumentirana su i mnoga obraćenja potaknuta arhitekturom Sagrade Famílie, a najpoznatija su ona dvojice Japanaca.