Budi dio naše mreže

LOVRJENAC – najviša tvrđava grada Dubrovnika

Lovrjenac je samostojeća monumentalna tvrđava izdignuta na 37 metara visokoj morskoj hridi, ime je dobila po svetom Lovri, čija se crkva nalazila na njezinu mjestu, a kroz povijest je nazivana i Gibraltarom Dubrovnika.

/ kv

Kapela svetog Lovre i danas se nalazi u tijelu tvrđave. Nastanak Lovrjenca datira se u 1018. i 1038. godinu, dok prvi očuvani spomen te tvrđave potječe iz 1301. godine, kad se imenuje jedan u nizu njezinih kaštelana, stoji na internetskim stranicama Društva prijatelja dubrovačke starine. Čini se da je prvotna utvrda imala nepravilan trokutasti oblik, da joj se prilazilo preko pokretnog mosta, da je bila visoka oko sedam metara te je imala krunište s merlima, zupcima, i obilaznim hodnicima koji su počivali na svodićima. U njoj se osim zgrada za posadu nalazila starodrevna crkva sv. Lovrjenca i kuća pobožnih žena trećoretkinja, u narodu zvanih picokare, koje su se skrbile o crkvi.

Foto: Društvo prijatelja dubrovačke starine

U minulim stoljećima stalno se ojačava i osuvremenjuje. Sa sjevera je dobila jarak koji se 1418. produbljuje i premošćuje podiznim mostom. Povisuju joj se i zidovi te premještaju ulazna vrata. Godine 1464. znatno se ojačava zapadno i sjeverno ziđe, podvostručuje njihova debljina i mjestimično doseže 12 metara. Radovi na tvrđavi stalno se spominju u arhivskim spisima 16. i 17. stoljeća kad dobiva današnji izgled. Teško je oštećena u velikom potresu 1667. pa je sanacija potrajala do kraja 17. stoljeća.

Foto: Društvo prijatelja dubrovačke starine

Tvrđava je koncipirana tako da se oko središnjeg atrija u prizemlju nižu prostorije namijenjene stanovanju posade i kaštelana, pohrani topova i drugog naoružanja te komunikaciji s ostalim razinama. Iznad prizemlja još su tri razine, uglavnom s otvorenim terasama i obrambenim platformama s kruništima. Na sjeverozapadnom uglu je niša s kipom svetog Vlaha, rad francuskog kipara Jacoba de Spinisa iz Orléansa i Korčulanina Vicka Lujova iz 1559. Danas je Lovrjenac posebno poznat po natpisu uklesanom u nadvratnik ulaznih vrata: „Ni za sve zlato ne prodaje se sloboda“ – Non bene pro toto libertas venditur auro.

Foto: Facebook

Nakon pada Dubrovačke Republike u 19. stoljeću, Austrija je Lovrjenac 1886. pretvorila u vojarnu. Topovski otvori prema pučini preoblikovani su u velike prozore, a podizni je most pred ulazom u tvrđavu betoniran, dok je na drugoj terasi podignuta kućica za golubove listonoše. Godine 1907. vojska je napustila tvrđavu, na što je iznajmljena nekoj hotelskoj kući da je adaptira u hotel. To je izazvalo veliko negodovanje građana, pa je 1908. tvrđava predana na skrb Društvu za promicanje interesa Dubrovnika. Tvrđava je popravljena i dijelom očišćena od dogradnji uoči povijesnog svjetskog kongresa P.E.N.-a 1933. godine, koji je dio konferencija održavao na Lovrjencu. Zasađeni su borovi podno tvrđave i uspostavljeno je novo istočno stubište iz lučice u Pilama.

Foto: Društvo prijatelja dubrovačke starine

Za Drugog svjetskog rata bila je pretvorena u zatvore, a njezina unutrašnjost pregrađena u ćelije. Odmah nakon rata uklonjene su nagrde i izvedeni nužni popravci. Danas Lovrjenac služi Dubrovačkim ljetnim igrama, a poznata su uprizorenja klasičnih drama, napose Shakespeareova Hamleta.

Foto: Grgo Jelavić / PIXSELL

 

Ključne riječi:
Dubrovnik Lovrjenac tvrđava

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja