Katedrala svetog Jakova u Šibeniku najznačajnije je graditeljsko ostvarenje 15. i 16. st. na tlu Hrvatske. Zbog svojih iznimnih vrijednosti katedrala je 2000. uvrštena u UNESCO-ov popis svjetskog kulturnog nasljeđa.

Vladimir Peter Goss, hrvatsko-američki znanstvenik, pisac i novinar kojeg su kritičari nazivali i „pjesnikom Domovinskog rata", u knjizi „Početci hrvatske umjetnosti” prati razvoj umjetnosti u hrvatskom prostoru, ali i napominje kako su autarhičnost i prometna nepovezanost upravo tog prostora rezultirale bogatstvom oblika te su zajednički temelj na kojem se izgradila nacionalna kultura.

Prije pet stoljeća u Dubrovniku je napisan znameniti zbornik Libro od mnozijeh razloga. U razgovoru za Hrvatsku katoličku mrežu akademik Stjepan Damjanović otkrio nam je o kakvom je zborniku riječ i zbog čega nam je važan.

Starogradsko polje upisano je na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine. Polje je primjer najstarije sačuvane grčke parcelacije na Jadranu, zasađene istim kulturama već 2 400 godina. O tom remek djelu grčke kulture razgovarali smo s Vinkom Tarbuškovićem, ravnateljem Agencije za upravljanje Starogradskim poljem.

Pogledajte predivne prikaze alegorijskog putovanja kroz pakao, čistilište i raj iz Božanstvene komedije na razglednicama nastalima 1921. godine u povodu šestote obljetnice smrti velikog Dantea Alighierija.

Mjesto spomen-kuće sv. Majke Terezije u Skoplju nije slučajno odabrano. Naime, na mjestu sadašnje spomen-kuće nekada je stajala stara katolička crkva Presvetoga Srca Isusova, u kojoj je Majka Terezija, tada Gonxha Bojaxhiu, krštena samo dan nakon rođenja.

Njegova je arhitektura bila izraz njegove kršćanske opredijeljenosti. Od samoga početka 20. st. Sagrada Família postala je simbol Barcelone, baš kao što je Eiffelov toranj simbol Pariza. I nakon njegove smrti, stanovnici Barcelone smatrali su ga zaštitnikom svoga grada. Također, dokumentirana su i mnoga obraćenja potaknuta arhitekturom Sagrade Famílie, a najpoznatija su ona dvojice Japanaca.

Stećci – srednjovjekovna groblja nadgrobnih spomenika – na UNESCO-ov su popis uvršteni 2016. Riječ je o multinacionalnoj nominaciji zajedno s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom. O procesu uvrštenja stećaka na popis svjetske baštine i hrvatskim lokalitetima na tom popisu razgovarali smo s Ivanom Aldukom, konzervatorom i pročelnikom Konzervatorskog odjela u Imotskom koji je radio i na Nominacijskom dokumentu te slovi kao jedan od najbolje upućenih stručnjaka za taj osobiti i zagonetni dio hrvatske i regionalne prošlosti.

Ranokršćanski kompleks Eufrazijeve bazilike u povijesnom središtu Poreča, najvrjedniji spomenik kulture u Poreču i jedan od najbolje očuvanih spomenika bizantske umjetnosti na Sredozemlju, upisan je 1997. godine na UNESCO-ov popis svjetske baštine.

Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje iz Slavonskoga Broda objavila je knjigu Stanka Andrića Rudina – benediktinski samostan svetoga Mihaela arkanđela i tako počela ostvarivati ambiciozan i složen projekt u kojemu bi trebali biti prikazani svi srednjovjekovni samostani na zemljopisnom području današnje Slavonije, Srijema i hrvatskoga dijela Baranje. U tim je samostanima živjelo i djelovalo desetak crkvenih redova.