Akademski slikar Anto Mamuša oslikao pjevalište (balatur) u novoj crkvi sv. Ante u Korčuli. Zamisao da se na ovaj način oslika pjevalište imao je župnik župe sv. Marka u Korčuli don Frane Kuraja.

S fotoaparatom u ruci obišao je gotovo sve bojišnice tijekom Domovinskog rata. Bio je legenda ratne fotografije zahvaljujući kojoj su mnogi strani mediji saznali što se događa u Hrvatskoj. Nije bilježio samo ratna stradanja, pet foto monografija posvetio je posjetima pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj i BiH, a svoju prvu monografiju Međugorju.

U povodu pokretanja nove izdavačke kuće 'Citadela libri' i objavljivanja knjige Rajmunda Kuparea 'Prebivao je među nama' teatrologinja prof. Sanja Nikčević je u Zagrebu 21. siječnja održala predavanje 'Pravo na lijepo, dobro i sveto u umjetnosti'. Govorila je o tome kako svjetonazor djeluje na umjetnost, kako i zašto nastaje kanon, što je iz kanona izbačeno te zašto imamo pravo na lijepo, dobro i sveto u umjetnosti.

Nakon zbirke priča „Legende i priče iz Središnje Bosne“ i knjige „Mirna Bosna“ Božena Volić nastavlja svoje literarno putovanje kroz srednjovjekovnu povijest Bosne i u svom novom romanu "Kraljičin izbor". Roman je zasnovan dijelom na fikciji, a dijelom i na dostupnim povijesnim izvorima o posljednjoj bosanskoj kraljici Mari Tomašević.

Pasionska baština Zagreb i Društvo hrvatskih književnika organiziraju u srijedu 22. siječnja promociju 12. zbornika Pasionske baštine pod nazivom "Muka kao nepresušno nadahnuće kulture – Pasionska baština Like" na kojem će, među ostalim, predstavljati mons. dr. sc. Mile Bogović, gospićko-senjski biskup u miru.

"Ljudi ne shvaćaju da postoje dvije vrste vremena, ono izvanjsko, svakodnevno, od danas do sutra, vrijeme koje teče... Ali, postoji i jedna druga vrsta vremena o kojemu ljudi ne vode previše računa. To je unutarnje vrijeme, koje ne teče na taj način, koje se može zaustaviti, koje se može vraćati unatrag i koje nas može pretvarati u bića koja imaju onoliko godina koliko nam je u tom trenutku potrebno. Ako tako shvaćamo svoje unutarnje vrijeme, onda ćemo vidjeti da se ne moramo bojati ničega, pa gotovo ni smrti. Smrti se ne treba bojati."

Uoči službenog početka programa „Rijeka 2020“, hodamo gradom zatomljenog identiteta. Detaljno iščitavajući opsežan program projekta „Rijeka 2020“ nisam mogao, a ne zapitati se, gdje su zametnute riječke posebnosti, gdje se skrio njezin gradski identitet, poglavito vezan uz vjeru i tradiciju? „Luka različitosti“ nije istakla i uvažila svoje posebnosti te se, moj je utisak, okrenula "uvoznim" identitetima. Program je toliko "internacionalan" tako da bi mogao biti prikazan bilo gdje, a ne samo u Rijeci kao Europskoj prijestolnici kulture, piše povjesničar kulturne baštine Goran Moravček u novom broju mjesečnika za kršćansku kulturu Riječke nadbiskupije i Gospićko-senjske biskupije „Zvona.“

Predsjedanje Hrvatske Vijećem Europske unije koje je započelo 1. siječnja povijesni je trenutak za našu zemlju, a Hrvatsko narodno kazalište kao središnja nacionalna kazališna institucija u Hrvatskoj tim će povodom upriličiti svečani koncert koji će se održati 9. siječnja 2020. godine s početkom u 19 sati.

Najpoznatije verzije kalendara su julijanski, sastavljen na zahtjev Julija Cezara i gregorijanski, sastavljen na zahtjev pape Grgura XIII., a danas se gotovo u svim krajevima svijeta kao primarni ili sekundarni kalendar koristi upravo gregorijanski čijom uporabom se mjerenje vremena najviše približilo stvarnom protjecanju godine, odnosno vremenu kojem je potrebno da Zemlja obiđe Sunce.

Početak hrvatskoga predsjedanja Vijećem Europske unije 'Academia Cravatica' obilježit će stavljanjem kravata na spomenike hrvatskih velikana i svečanom Smjenom straže Kravat pukovnije 1. i 2. siječnja 2020 .