„Ivan Tišov 1870.-2020.“ naziv je izložbe koja je u subotu, 10. listopada svečano otvorena u Spomen - muzeju biskupa Jurja Strossmayera na kojoj su predstavljene slike, uglavnom sakralne tematike, Ivana TIšova, jednog od mladih hrvatskih umjetnika koji se nakon školovanja u inozemstvu, vraćaju u Hrvatsku i pod vodstvom Vlahe Bukovca stvaraju temelje hrvatske moderne umjetnosti.

Zakoračili smo u listopad, mjesec posvećen Blaženoj Djevici Mariji, odnosno krunici Blažene Djevice Marije. Na samom početku mjeseca, 7. listopada, obilježili smo i blagdan Blažene Djevice Marije od Krunice. U tom duhu i u molitvi, pratiti nas može i literatura nadahnuta marijanskom pobožnošću. Upravo stoga u knjižarama Kršćanske sadašnjosti do kraja listopada možete pronaći naslove marijanske tematike po 30 posto nižim cijenama. Osim toga popusta, Kršćanska sadašnjost podsjeća i na popust od 20 posto za studente KBF-a i FFRZ-a, na većinu svojih izdanja uz predočenje indexa.

Fra Drago Vrhovac, samostanski i župski vikar kapucinskog samostana i župe Gospe od Pojišana u Splitu, postavio je početkom listopada izložbu slika „Krunica Blažene Djevice Marije u slikama i sveci kroz godinu“ u prostorijama kapucinskog samostana.

Jasmina Reis, čuvarica cjelokupne baštine obitelji Šenoa i voditeljica Kuće Šenoa, prostora u Malinovoj ulici u Zagrebu gostovala je u Kulturogramu HKR-a. Povod razgovora je ponovno otvaranje Kuće Šenoa za javnost nakon saniranih oštećenja od potresa u ožujku ove godine.

Nedavno predstavljena spomen-knjiga objavljena u povodu blagdana sv. Jeronima i šesnaest stoljeća od njegove smrti unikat je svjetskih razmjera. Doznajte zašto.

Osim robe kojom su trgovali, putujući trgovci prenosili su i razne novosti. U tom svijetu bez interneta, važna je bila živa riječ koja se prenosila od usta do usta.

Na izložbi Ars et virtus, Hrvatska – Mađarska, 800 godina zajedničke kulturne baštine brojni su eksponati iz Riznice zagrebačke katedrale, Dijecezanskog muzeja u Zagrebu i Metropolitanske knjižnice Zagrebačke nadbiskupije. Povjesničar umjetnosti i jedan od autora izložbe dr. sc. Dragan Damjanović u Kulturogramu HKR-a je istaknuo da Zagrebačka nadbiskupija nikada nije zaboravila na zajedničko kulturno nasljeđe Hrvatske i Mađarske te da su neke od najvažnijih relikvija Riznice zagrebačke katedrale vezane uz ugarske kraljeve.

Akademik Tonko Maroević bio je jedna od najvećih osoba hrvatske kulture – pjesnik, esejist, urednik, prevoditelj, kao povjesničar umjetnosti autor niza monografija. Osim po svome nemjerljivom i iznimnom doprinosu kulturi, ostat će zapamćen i po dubokoj ljudskosti i poniznosti.

Donacijom svojih radova, koje se mogu kupiti po sniženim cijenima, Dimitrije Popović pomaže u kupnji skupog uređeja namijenjenog liječenju onkoloških pacijenata u Zadarskoj bolnici. Izloženo je 45 slika, pretežno sakralnih motiva.

Dani europske baštine najrasprostranjenija su participativna kulturna manifestacija u Europi kojoj se Hrvatska pridružila 1995. i otada se kontinuirano obilježava svake godine tijekom rujna i listopada.